|
Linkovi
Jednog dana će čovjek gledati jednako na ubojstva životinje i čovjeka.
Mnogi slavni ljudi bili su vegetarijanci te na taj način se borili i promovirali prava životinja.
M.L.King
Dostojevski
L.N.Tolstoj
L.Da Vinci
F. Kafka
www.animalliberation.hr
Imajte na umu, da za izradu jedne bunde dužine 1 m, ovisno o životinjskoj vrsti, potrebno je ubiti: 100 činčila, 60 lasica, 42 lisice, 40 rakuna, 20 vidri, 20 jazavaca. Ovo je prava cijena jedne bunde!!!
OSLOBOĐENJE ŽIVOTINJA [ANIMAL LIBERATION] je neprofitna, nevladina, volonterska, aktivistička udruga građana čija je svrha promoviranje i borba za prava životinja i njihovu zaštitu. Udruga se bori protiv eksploatacije, ubijanja i mučenja svih životinja.
Cilj djelovanja udruge Oslobođenje životinja je zakonom zagarantirati životinjama pravo na život, potpunu slobodu, zaštitu od iskorištavanja, mučenja i ubijanja od strane ljudi.
Udruga se bori za ukinuće i zabranu:
- ubijanja životinja,
- uzgoja životinja za prehranu,
- lova i ribolova,
- uzgoja životinja za potrebe svih vrsta industrije,
- pokusa na životinjama,
- iskorištavanja životinja za potrebe zabave,
- zloupotrebljavanja životinja od strane ljudi.
|
Oslobođenje životinja
subota, 23.12.2006.
Lovci su ubojice životinja!
Najoštrije osuđujemo ponašanje "lovaca" koji već nekoliko dana u dijelu grada Osijeka zvanom Retfala blizu glavnog osječkog trga, u svojoj potrazi za četiri srne koje su tamo došetale iz obližnje šume, ugrožavaju živote građana i prolaznika, pucajući karabinima. Lovački savez Osječko-baranjske županije ogradio se od posljednjih zbivanja, budući da nitko od njih nije obaviješten o aktivnostima njihovih članova na tom području. Stoga pozivamo Osječanke i Osječanke na suradnju s policijom ukoliko ponovo primijete nezakonite lovačke aktivnosti. Na žalost, ovo nije jedini takav slučaj u kojem "lovci" uglavnom bez ikakvog nadzora i kontrole sasvim neopaženo pucaju u onim područjima u kojima je zabranjen lov. Da je očito kako zakoni idu na ruku domaćim lovcima-krvnicima, svjedoči i zakonska odredba kojom je lov dozvoljen na najmanjoj udaljenosti od 250 metara od stambenih objekata, čime se izravno krši prava na slobodu kretanja. Dokad ćemo trpjeti lovačku samovolju i bahatost zbog kojih su ugroženi život i sloboda ljudi i životinja? Zar je potreban neki teži incident ili ljudska nesreća pa da nadležni napokon uzmu u obzir apele i prosvjede hrvatskih građana i građanki te udruga za zaštitu i prava životinja koji/e glasno prosvjeduju protiv lova, u kojem najteže žrtve podnose životinje. Sramotno je da u vremenu kada čitav civilizirani svijet nastoji zaštititi životinje i prirodna bogatstva od uništenja i približiti ih ljudima, mi smo svjedoci terora od strane onih koji se s lovačkim oružjem u rukama, skrivaju iza krinke "zaštite" i "brige" za zaštitu prirode i životinja. opširnije na www.animalliberation.hr
|
utorak, 14.11.2006.
Prosvjed
Shac Croatia i udruga Oslobođenje životinja pozivaju Vas na još jedan u nizu prosvjeda protiv pokusa na životinjama ispred kompanije "GlaxoSmithKline" u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 29, u srijedu, 15.11. s početkom u 15 sati. Priključite nam se i podržite borbu protiv iskorištavanja i ubijanja životinja u pokusima. Podsjećamo, "GlaxoSmithKline" je jedan od najvećih korisnika usluga "Huntingdon Life Sciences-a" koji na raspolaganju u svakom trenutku ima 70.000 raznih životinja koje su osuđene na patnju i smrt u okrutnim i beskorisnim pokusima. Više od 500 životinja dnevno umre u laboratorijima "Huntingdon Life Sciences-a" u brojnim testiranjima, od kojih su najčešća testiranja kemikalija, pesticida, kozmetike, sredstava za čišćenje, lijekova i ostalih kućnih proizvoda. Niti jedna životinja u Huntigdonu ne ugleda svjetlost dana, niti jedna životinja ne izađe iz Huntingdona živa. "Huntingdon Life Sciences" je najmanje pet puta razotkriven u strahovitim okrutnostima prema životinjama i mnogobrojnim kršenjima propisa i zakona. Isto tako, ovim putem Vas pozivamo da bojkotirate proizvode onih tvrtki koje provode ili naručuju pokuse na životinjama, skupljajte i širite informacije te iskoristite svaku priliku da date svoju sugestiju u korist alternativnih metoda.
|
četvrtak, 02.11.2006.
poziv na prosvjed
Udruga Oslobođenje životinja i SHAC Croatia Vas pozivaju na javno okupljanje dana 04.11.(subota) u 12h na Trgu bana Jelačića, kod spomenika.
Prosvjed je organiziran protiv pokusa koji se provode na životinjama, aktivisti Vas pozivaju da nam se pridružite u nastojanjima da zaustavimo okrutne i nepotrebne pokuse koji se svakodnevno provode nad životinjama.
Povorka će uz bubnjeve, megafon i zviždaljke napraviti krug po centru grada kako bi ukazala na stanje u kojem se nalaze životinje u raznim laboratorijima smrti.
Protivimo se eksperimentiranju i seciranju na životinjama jer ne postoji moralno opravdanje po kojem čovjek može nanositi štetu drugoj vrsti, zbog pretpostavke da to koristi drugoj vrsti.
Zalažemo se za uvođenje alternativnih metoda koje su efikasnije i korisnije za testiranja.
www.animalliberation.hr
NJIHOVA SE PATNJA NE VIDI, NITI NE ČUJE NJIHOV PLAČ. ŽIVOT IM PROLAZI U AGONIJI, SVE DOK NE UMRU BOLNO U SVOJOJ SAMOĆI.
|
ponedjeljak, 23.10.2006.
www.animalliberation.hr
Kako udomiti psa?
Svatko prije nego što udomi psa, trebao bi uzeti u obzir, ove činjenice:
Koliko imate slobodnog vremena, jer vaš pas treba svakodnevnu šetnju, kako bi obavio nuždu.
Imate li takvu financijsku situaciju, kako biste svog psa, hranili i vodili ga veterinaru u slučaju potrebe.
Imate li uopće mogućnosti za udomljenje psa, jer psima treba puno kretanja kako bi bili sretni.
Zapamtite:
Napušteni psi su žrtve neodgovornih ljudi.
Šinteri svakodnevno kreću u lov na nove žrtve.
Svakim danom psima je sve teže, bez svog vlasnika, bez toplog doma.
Vaša pomoć je neophodna.
Ukoliko znate za neki slučaj zlostavljanja životinja podnesite kaznenu prijavu protiv počinitelja.
Za više informacija možete se obratiti:
gđi Jadranki Dragović,
Savez udruga za zaštitu životinja,
mob: 091/1214 - 696
e-mail: jdragovic@net.hr
SUZA - SAVEZ UDRUGA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA GRADA ZAGREBA
Info Centar za kućne ljubimce je centar za informacije u kojem možete putem besplatnog broja telefona 0800 27 22 22 dobiti informacije i upute kako što lakše i što brže riješiti neki od problema koji su vezani za kućne ljubimce.
Djelatnici info centra za kućne ljubimce su Vam na raspolaganju od
Ponedjeljka - Petka od 8 - 21 h
Subotom i Nedjeljom od 9 do 14 h
e-mail: info@suza.hr
web: www.suza.hr
AZILI ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE
SKLONIŠTE ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE
Franjčevićeva 43 (Dumovec),
tel: 01/2008 - 854
fax: 01/2049 - 324
web: www.zagreb.hr/Skloniste.nsf
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA ZADAR
Put Nina bb (Žmirići),
mob: 098/9673 - 088
AKCIJA SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA!
Građani i udomitelji mogu napuštene pse posjetiti radnim danom od 9 do 10 sati u šinteraju (Veterinarsko higijenskom servisu) u ulici Stara Pešćenica 69 (pokraj Veterinarskog fakulteta).
Ako ste izgubili psa, najprije ga potražite u šinteraju !
Posljednji pseći sati u ąinteraju svakodnevno odbrojavaju. Nekome od psa lutalica uvijek je blizu njegov zadnji 30. dan.
Kontakt telefon Akcije je 091/5820 - 073.
web: www.drugaprilika.com
UDRUGA ŽIVOT - AZIL
Nemetin bb,
tel: 031/586 - 222
e-mail: zivot@zivot.hr
web: www.zivot.hr
31 000 Osijek
AKCIJA UDOMI ME
mob: 098/9536 - 112
web: www.udomime.com
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA DUBROVNIK
Don Frana Bulića 6, 1.kat,
20000 Dubrovnik
mob: 091/2244 - 002, 091/330 - 005, 098/564 - 781
ponedjeljkom od 19 - 20 h,
e-mail: dzzzdu@yahoo.com
web: www.edd.hr/zastitnici.html
NOINA ARKA
Hrvatska udruga zaštitnika životinja - pomoć napuštenim životinjama i udomljavanje
tel: 01/2329 - 663,
mob: 091/5214 - 696,
e-mail: helena.fink@zg.htnet.hr
web: www.noina-arka.hr
SPAS, Udruga za zaštitu životinja
Neprofitna i nevladina organizacija
Sadašnja adresa: Varaždin, Jalkovečka bb
Buduća adresa stacionara: Mali Prelogi bb (Drava)
mob: 098/268 - 599, 098/763 - 817
tel/fax: 042/331 - 905
e-mail: arka@spas.hr
web: www.spas.hr
DALMATINER - društvo za zaštitu životinja Šibenik
Trg Stjepana Radića 10,
mob: 098/9461 - 437
web: free-si.t-com.hr/Dalmatiner
AZIL ZA DIVLJE ŽIVOTINJE
Kraj Gornji kraj Pušče
Volonteri azila za divlje životinje pozivaju i mole sve građane koji nađu ranjene ptice i ostale divlje životinje da im se jave na telefone:
01/3392 - 795,
098/281 - 648
Azil.org
Varljenska cesta 4
51 211 Matulji
mob: 098/ 759 971
Volontirajte, pomognite u održavanju ove stranice. Živite li u blizini područja gdje se nalazi azil za životinje, pošaljite nam slike sa opisom životinja. Možda možemo pomoći da im se nađe novi vlasnik koji će im posvetiti pažnju koju zaslužuju.
"LEA", dom za napuštene životinje
Kontakt: Vesna Filipović
tel: 01/ 3395 279
e-mail: vesna.filipovic2@zg.t-com.hr
web: webograd.tportal.hr/Laegida/Lea
Udruga za zaštitu životinja Meke šapice
Pušćine, V. Nazora 12
40 305 Pušćine
Tel.: 040 895 110
web: www.mekesapice.hr
Udruga za zaštitu životinja - Južnoeuropska pomoć životinjama
Azil
Heresinska 57, Koprivnica
GSM: 098 906 85 27
Voditeljica azila: Maja Gašparić
Žiro-račun broj: 2386002-1110003705
|
utorak, 03.10.2006.
Poziv na prosvjed protiv pokusa na životinjama!
"Oslobođenje životinja" u sklopu obilježavanja 3.10. Svjetskog dana laboratorijskih životinja, organizira prosvjedno okupljanje ispred kompanije "GlaxoSmithKline", Prilaz baruna Filipovića 29, ispred "Plive", od 15 do 16 sati. Pozivamo sve zainteresirane da nam se priključe. Riječ je o kompaniji koja je druga po veličini farmaceutska tvrtka u svijetu i jedna od korisnika usluga zloglasnog Huntigdon Life Sciences-a (HLS) u čijim laboratorijima dnevno umire više od 500 životinja, u svrhu okrutnih, nehumanih i bespotrebnih pokusa. HLS vrši testiranja u kojima muči i truje životinje za testiranja kućanskih proizvoda, pesticida, lijekova, herbicida, prehrambenih boja i aditiva. Uz transparente i obučeni u simbolično "zakrvavljene" bolničke kute i s maskama na licu, aktivisti/kinje će skrenuti pozornost na boli i patnje kojima su izložene na stotine tisuće životinja, koje svakodnevno stradavaju u okrutnim pokusima radi profita. Prosvjed će podržati i članovi/ice S.H.A.C. Croatia koji su početkom rujna započeli s velikom kampanjom protiv kompanija koje posluju s HLS-om, a nalaze se i u Hrvatskoj. Dosad su održani prosvjedi protiv kompanija "GSK", "Lek", "Roche", "Pfizer", "Novartis", "Abbott Laboratories". Usporedo s prosvjedom, na Svjetski dan laboratorijskih životinja udruga najavljuje izlazak jumbo-plakata kojim ćemo također obilježiti dan borbe protiv pokusa na životinjama.
STOP PATNJI ŽIVOTINJA!
www.animalliberation.hr
|
četvrtak, 28.09.2006.
Zaštita životinja
1. - 4.10.2006. DANI ZAŠTITE ŽIVOTINJA I VEGETARIJANSTVA
Udruga Oslobođenje životinja obilježit će dane zaštite životinja i vegetarijanstva od 1. do 4.listopada 2006. Koristimo ovu priliku kako bismo skrenuli pažnju naših sugrađana/ki na pitanja prava i zaštite životinja te vegetarijanstva/veganstva.
Dijeljenjem edukativnih materijala i vegetarijanskih/veganskih recepata udruga će, u nedjelju 1.10.2006. obilježiti Svjetski dan vegetarijanstva. Na taj se datum prisjećamo brige za okoliš te etičkih, zdravstvenih i humanitarnih dobrobiti vegetarijanskog stila života i približavamo vrijednosti i prednosti vegetarijanstva svima onima koji ih žele implementirati u svoj životni stil i prehranu. Stoga pozivamo sve zainteresirane da posjete štand udruge u parku Maksimir, od 8 do 14 sati.
Na Svjetski dan farmskih životinja, 2.10.2006. udruga će organizirati štand na Trgu Ante Starčevića, ispred ulaza u Improtane centar od 15 do 16,30 sati. Koristimo ovu priliku da ukažemo na štetne posljedice farmskog uzgoja životinja u kojem svakodnevno pati i umire milijuni životinja. Također, neki od najvećih ekoloških problema današnjice direktno su povezani s mesnom industrijom, dok prehrana temeljena na mesu uzrokuje nastanak bolesti koje ozbiljno mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Na istom mjestu, od 17 sati aktivisti/kinje udruge će zajedno s članovima/icama kolektiva Hrana, a ne oružje!, poznatijim kao Food Not Bombs kuhati i besplatno dijeliti vegansku hranu kako bi na taj način zajednički obilježili Svjetski dan vegetarijanstva i zaštite farmskih životinja.
Svugdje se u svijetu, 3. listopada obilježava kao Svjetski dan laboratorijskih životinja. U tu svrhu u utorak ćemo organizirati prosvjedno okupljanje ispred kompanije Glaxo Smith Kline (Prilaz baruna Filipovića 29) od 15 do 16 sati. Riječ je o kompaniji koja je druga po veličini farmaceutska tvrtka u svijetu i jedna od klijenata zloglasnog Huntigdon Life Sciences-a u čijim laboratorijima dnevno umire više od 500 životinja u svrhu okrutnih, nehumanih i bespotrebnih pokusa. HLS vrši pokuse u kojima muči i truje životinje za testiranja kućanskih proizvoda, pesticida, lijekova, herbicida, prehrambenih boja i aditiva... Uz transparente, obučeni u "zakrvavljene" bolničke kute i s maskama na licu, aktivisti/kinje će skrenuti pozornost na boli i patnje kojima su izložene na stotine tisuća životinja koje svakodnevno stradavaju u okrutnim pokusima radi profita. Prosvjed će podržati i članovi/ice S.H.A.C. Croatia koji su početkom rujna započeli s kampanjom protiv kompanija koje posluju s HLS-om, a nalaze se i u Hrvatskoj. Dosad su održani prosvjedi protiv kompanija GSK, Lek, Roche, Pfizer, Novartis, Abbott Laboratories... Usporedo s prosvjedom, na Svjetski dan laboratorijskih životinja udruga najavljuje izlazak jumbo-plakata kojim ćemo također obilježiti dan borbe protiv pokusa na životinjama.
U srijedu, 4. listopada na Svjetski dan zaštite životinja udruga će organizirati informativni štand na Trgu bana Jelačića, u sklopu programa Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, koji koristimo kako bismo upozorili na veliki broj slučajeva mučenja i nasilja nad životinjama, što je posljedica nedostatka adekvatne zaštite i efikasnosti nadležnih službi u procesuiranju slučajeva. Udruga će informirati građane/ke o započetoj kampanji koja nosi naziv "Za prava i zaštitu životinja!" kojom javnost želimo pobliže upoznati s teorijom o pravima i zaštiti životinja. Osim edukativnih materijala, građani/ke će imati prilike potpisati peticiju udruge za uvođenjem prava životinja u Ustav RH.
|
utorak, 19.09.2006.
Udruga Oslobođenje životinja
Zdravo,
Oslobođenje životinja osnovano je mjeseca listopada, dana 23, godine 2004 u Zagrebu. Osnovali su ga ljudi, aktivisti sa željom da nešto naprave korisno u našoj lokalnoj zajednici.
Oslobođenju životinja je cilj poboljšati prava životinja u našoj sredini, ali i raditi na svijesti građana kada je zaštita životinja u pitanju.
NAČELA DJELOVANJA udruge Oslobođenje životinja su: poštivanje slobode izbora, misli, ideja, različitih stavova, transparentnost u dijelovanju udruge, solidarnost prema svim živim bićima.
Najoštrije se protivimo bilo kakvoj vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj ili bilo kojoj vrsti diskriminacije te se protivimo bilo kojem obliku dominacije.
Podržavamo pravo na borbu svih ugroženih rodnih skupina te se zalažemo za očuvanje okoliša.
www.animalliberation.hr
|
četvrtak, 31.08.2006.
www.animalliberation.hr
KAMPANJA ZA PRAVA I ZAŠTITU ŽIVOTINJA
Udruga Oslobođenje životinja započinje veliku Kampanju za prava i zaštitu životinja, kojom javnost želimo pobliže upoznati sa teorijom o pravima i zaštiti životinja te ćemo u tu svrhu organizirati informativni štand, u petak, 1.rujna 2006., u Jurišićevoj 4 u Zagrebu, od 11 do 13,30 sati.
Osim što ćemo zainteresiranima dijeliti edukativne materijale, građani će moći svojim potpisom na peticiji dati podršku inicijativi udruge za uvođenjem prava životinja u Ustav RH, a pored toga, izvjesit ćemo velike ploče s glavnim razlozima u prilog pravima životinja. Također, kao primjer zaštite životinja, koristimo ovu priliku kako bismo apelirali na sugrađane da ne napuštaju životinje, odnosno da ukoliko su u mogućnosti radije udome neku od mnogobrojnih napuštenih životinja koje se mogu naći u utočištima, među kojima je i azil Dumovec, kako bi im pružili novi dom.
Pored toga, početak kampanje bit će obilježen i postavljanjem pet jumbo-plakata na svim značajnim gradskim lokacijama u Zagrebu, a promocija kampanje slijedi i u ostalim hrvatskim gradovima, u Osijeku, Rijeci, Karlovcu, Splitu...
Temeljna premisa teorije o pravima životinja jest da one zaslužuju pravo da ne budu mučene i ubijane, tretirane kao ljudsko vlasništvo i roba te da zaslužuju pravo na život i slobodu. Usprkos nekim očitim razlikama između ljudi i životinja, mi zajedno dijelimo osjećaje patnje i boli, a to ustvari znači da životinje kao i ljudi, imaju vlastiti interes i prava koja moramo uvažiti. Od ljudi se očekuje da postupaju u skladu s moralom kako bi osigurali što veći interes i minimalizirali patnju svih osjećajnih bića. Ljudi uglavnom ignoriraju ili ne žele prihvatiti tu neospornu činjenicu, samo zato što razmišljaju s pozicije pripadnika svoje vrste. Međutim, takav stav ne razlikuje se mnogo od predrasuda u kojima žive seksisti i rasisti, koji smatraju da oni koji pripadaju njihovom spolu i/ili rasi posjeduju superiorniji moralni status u odnosu na pripadnike suprotnog spola i/ili druge rase.
Ovom kampanjom, prvenstveno želimo utjecati na svijest ljudi o pravima životinja na život, potpunu slobodu te zaštitu od iskorištavanja, mučenja, diskriminacije i ubijanja od strane ljudi, kako bismo poboljšali položaj životinja u našim društvima.
Mnogi su ugledni i cijenjeni teoretičari i filozofi našega vremena, isticali da je jedini način da poboljšamo njihovo stanje tako da na životinje proširimo prava koja su proširena na sve ljude bez obzira na njihove posebnosti.
"To ne bi ukinulo svaki oblik patnje, ali bi značilo da životinje više ne bi mogle biti korištene kao izvor profita. Kako to da mislimo da je prihvatljivo loviti životinje, zatvarati ih, izlagati ih u cirkusima i zoološkim vrtovima, koristiti ih u eksperimentima, jesti ih, ponašati se prema njima onako kako nikad ne bismo usudili da se ponašamo prema ljudskom biću?" (Garry L. Francione *Profesor na Rutgers University Law School, Newark (New Jersey, Sjedinjene Države). Autor knjige: Introduction to Animal Rights, Temrle University Press, Philadelphie, 2000.)
|
nedjelja, 27.08.2006.
Prestanimo iskorištavati životinje, one nisu stvari!
Za ukidanje životinja-robe
Po američkom ministarstvu poljoprivrede, Sjedinjene Države pobiju više od osam milijardi životinja godišnje za ishranu; svakog dana više od 22 miliona životinja žrtvovano je u američkim klanicama, što će reći više od 950 000 na sat, 16 000 u minuti! I pored napretka u poslednjih nekoliko godina, one su i daljedržane u uslovima intenzivnog gajenja koji su zastrašujući, sakate se na različite načine, bez sredstava za umirenje bola, transportuju se na velike razdaljine natrpane u kontejnerima da bi zatim bile smaknute u kricima, smradu i prljavštini klanice.
Piše: Gari L. Frenšione*
Divlje životinje ne prolaze bolje. U Sjedinjenim Državama se oko 200 miliona njih svake godine ubije u lovu. Na milione životinja upotrebljeno je u biomedicinskim istraživanjima i isgraživanjima novih proizvoda. Na njima se mere efekti toksina, retkih bolesti, eksperimentalnih molekula, radijacije, pucnji iz vatrenog oružja, one su podvrgnute mnogobrojnim oblicima psihičkih ili psiholoških lišavanja. Ako i prežive eksperimente, odmah su potom ubijene ili reciklirane za druge eksperimente koji će na kraju pobediti njihov otpor.
Cirkusi, zoološki vrtovi, karnevali, zabavni parkovi, spektakli sa delfinima i drugi upotrebljavaju životinje u cilju zabave. Oko 40 miliona životinja s krznom ubijeno je svake godine u svetu...
Pre XIX stoleća životinje su smatrane za predmete. Čak je i za Dekarta pas koii cvili bio isto što i mehanizam kome je potrebno ulje. Govoriti o moralnim obavezama koje imamo prema životinjama, „mašinama koje je stvorio Bog ", nije imalo za autora "Rasprave o metodi" više smisla od govora o moralu postupanja sa stvarima.
Humanistički princip lečenja životinja koje pate i primenjivanje zakonitosti o opstanku životinja koji iz toga proizlaze pretpostavlja da mi prihvatamo da sebi postavimo pitanje: da li je patnja životinja neophodna? Šta ako bi odricanje od upotrebe životinja za našu udobnost bilo štetnije za nas nego za životinje? Sve u svemu, interes čoveka preovlađuje i patnja životinja je nešto što se smatra za "neophodno zlo".
Na primer, britanski zakon koji reguliše upotrebu životinja u laboratorijama zahteva da se pre nego što takav eksperiment otpočne, procene "mogućne štetne posledice za životinje u odnocy na korist koja iz toga može da proistekne." Da bi zabrana životinjske patnje imala ma i minimalni domet, neophodno je da se osudi
svaka patnja koja je izazvana isključivo za zadovoljstvo, zabavu ili razonodu.
Nositi krzneni kaput, nametnuti glodarima mnogobrojne testove za kućnu hemiju ili nove marke ruža za usne ne tiče se vitalnih interesa da bi takvo postupanje bilo humano. Isto tako, jesti meso je za većinu nutricionista štetno po zdravlje. Osim toga, ekološki eksperti podvlače štetu koju intenzivno gajenje stoke nanosi našem okruženju. Za svaki kilogram životinjskih proteina koji su isporučeni, životinja koja se gaji mora da potroši oko šest kilograma biljnih proteina i sena. Osim toga, proizvesti kilogram mesa zahteva više od 100 000 litara vode. Dok proizvodnja kilograma brašna zahteva samo 900...
Nespojivost naših dela i misli kada su u pitanju životinje proizlazi iz njihovog statusa imovine. Po zakonu, „životinje su imovina, isto kao i nepokretna imovina i automobili ili nameštaj ". Divlje životinje imaju status državne imovine, što ih stavlja na raspolaganje narodu; ali one mogu postati i privatna svojina pojedinaca posredstvom lova, dresure ili zatvaranja. „Patnja" vlasnika koji ne mogu da uživaju u svom „vlasništvu" važnija je od bola životinja. Kada se radi o ekonomskim interesima, nema granice zloupotrebi životinja. Intenzivno odgajanje je dozvoljeno kada se radi o institucionalizovanoj i prihvaćenoj eksploataciji. Industrijalci mesa smatraju da je sakaćenje životinja, ma kakva da je patnja koju one zbog toga trpe, normalno i neophodno. Sudovi zaključuju da vlasnici nemaju nameru da se ponašaju surovo prema životinjama zato što bi tako smanjili novčanu vrednost životinje. Zakoni o životinjskom očuvanju imaju za cilj da ih štite u onoj meri u kojoj su one novčano vredna dobra. Napredak agroprehrambene industrije koji im ide u korist motivisan je kriterijumima ekonomskog iskorišćenja, jer životinje imaju trgovinsku vrednost.
Ako stvarno hoćemo da učinimo da status životinje u našim društvima napreduje, moramo da primenimo „princip jednakosti postupanja" (pravilo po kome moramo jednako da tretiramo bližnje), što je osnovni pojam u svakoj teoriji morala. Čak i ako postoji veliki broj razlika između ljudi i životinja, jedna nas osnovna sposobnost približava: sposobnost da patimo.
Ako naša želja da ne dozvolimo nepotrebnu patnju životinja ima i najmanje značenje, morali bismo da im ukažemo jednako poštovanje. Problem je što je primena tog principa već omanula u vreme ropstva, ropstvo je ljudima dozvoljavalo pravo vlasništva nad njihovim bližnjima. Institucija ljudskog ropstva strukturalno je identična posedovanju životinje. Rob je smatran za dobro, njegov vlasnik nije morao da uzima u obzir njegove interese ako mu to nije bilo ekonomski korisno.
Naravno, prihvatano je da rob može da oseti patnju. Ipak, zakoni koji su napravljeni da bi se oni zaštitili propali su iz istih razloga iz kojih su u današnje vreme propali oni o zaštiti životinja: nije stavljena prava granica našem pravu posedovanja. Interesi robova su bili poštovani samo u slučaju kada su stvarali profit svojim vlasnicima ili služili njihovom ćefu.
Sada je pravo da čovek ne bude smatran za vlasništvo zaštićeno pravnom regulativom. Imati osnovno pravo da se ne bude vlasništvo jeste minimalni uslov da bi se postojalo kao ličnost. Ako želimo da promenimo njihovo stanje, mi moramo da na životinje proširimo prava koja su proširena na sve ljude bez obzira na njihove posebnosti. To ne bi ukinulo svaki oblik patnje, ali bi značilo da životinje više ne bi mogle da budu korišćene kao izvor profita. Kako to da mislimo da je prihvatljivo loviti životinje, zatvarati ih, izlagati ih u cirkusima i zoološkim vrtovima, koristiti ih u eksperimentima, jesti ih, ponašati se prema njima onako kako nikad ne bismo usudili da se ponašamo prema ljudskom biću?
Teza po kojoj ljudska bića imaju mentalne karakteristike kojih u potpunosti nema kod životinja protivureči teoriji evolucije. Darvin je tvrdio da nema karakteristika koje i bile isključivo ljudske: " Razlika u inteligenciji između čoveka i životinje koja je u najvećem stepenu evoluirala jeste pitanje stepena a ne vrste. "
Životinje su sposobne da misle, ocećajy i da reaguju osećanjima kao što je to slučaj i kod ljudi. Darvin je primetio da " životinja koja živi u zajednici oceća ljubav prema drugima " i da životinje ocećajy očaj svojih bližnjih.
Čak i ako nismo sposobni da procenimo tačno prirodu životinjske svesti, izgleda da je očigledno da svako biće koje je obdareno percepcijom ima i mentalno postojanje koje traje. Profesor Antonio Damasio, neurolog koji radi sa osobama koje su pretrpele moždani udar ili teška oštećenja mozga, svedoči da ti bolesnici imaju ono što on naziva "jezgro svesti". Ljudi koji pate od prolazne amnezije, na primer, nemaju nikakav pojam prošlosti ili budućnosti ali imaju svest o svom telu u odnosu na predmete i trenutne događaje.
Damasio tvrdi da mnoge životinjske vrste imaju isto takvo jezgro svesti. Činjenica da nemaju autobiografski pojam o svom životu (makar koliko mi znamo o tome) ne znači da nemaju mentalno postojanje u kontinuitetu, ili da nemaju zanimanja za život, ili da im je svejedno što hoćemo da ih ubijemo. Životinje imaju priličnu inteligenciju i sposobne su da na složen način obrade informaciju. Kao i ljudi, oni opšte sa članovima sopstvene vrste. Dokazano je, na primer, da veliki majmuni koriste simbolički jezik.
Nijedna životinja, osim ljudskog bića, nije možda sposobna da se prepozna u ogledalu, ali nijedan čovek nije sposoban da leti, ili pak da diše pod vodom bez pomoći. Zašto bi sposobnost da se prepoznamo u ogledalu ili da koristimo artikulisani govor bila veća, u moralnom smislu termina, od sposobnosti da se leti ili diše pod vodom? Odgovor je da je to ono što mi proklamujemo. Ali ne postoji nijedan razlog da se zaključi da neke pretpostavljene osobine, koje bi bile jedino ljudske, opravdaju činjenicu da se prema životinjama odnosimo kao prema robi koja je vlasništvo. Neki ljudi nemaju te karakteristike, ali mi ih ipak ne gledamo kao predmete. Shodno tome, pitanje nije: mogu li životinje da razmišljaju, ili, mogu li da govore? Nego: mogu li da pate?
Ako želimo da njihovi interesi budu poštovani, jedino pravo koje moramo da im obezbedimo jeste da više ne budu smatrani za običnu robu.
* Profesor na Rutgers University Law School, Newark (New Jersey, Sjedinjene Države), gde vodi predavanja posvećena pravima životinja (http://www.animal-1aw.org/). Autor je između ostalog: Introduction to Animal Rights, Temrle University Press, Philadelphie, 2000. Ovaj tekst je deo njegovog izlaganja na kolokvijumu "Teorije o pravima životinja i životinjskom pravu na dostojan život", koji je održan na uni verzitetu u Valensiji (Španija) od 15. do 19. maja 2006.
Izvor: Le Monde diplomatique
|
nedjelja, 20.08.2006.
animal liberation
OBACILI POKUSE NA ŽIVOTINJAMA U KORIST ALTERNATIVNIH METODA
Od listopada prošle godine, ruska Akademija veterinstva i medicine u St. Petersburgu postala je jedna od prvih ruskih ustanova visokog obrazovanja koja je odbacila pokuse na životinjama u korist alternativnih metoda. Implementacija ovog projekta ostvarila se prvenstveno zahvaljujući pomoći Međunarodnog udruženja protiv pokusa na životinjama (IAAPEA) koje je izgradilo kompjuterski laboratorij u kojem se studenti služe kompjuterskim softverom umjesto da pokuse obavljaju na životinjama. Prema procjenama osoblja, korištenjem kompjuterskih programa od pokusa se godišnje spasi oko 1.000 glodavaca. Aktivisti za prava životinja naglašavaju da je prihvaćanje alternativnih metoda veoma važan događaj i za životinje i za ruski obrazovni sustav te se nadaju da će alternativnu tehnologiju uskoro prihvatiti i ostale discipline. Ruski aktivisti iz udruženja VITA usko su povezani s velikim brojem međunarodnih skupina koje pokušavaju uvjeriti veterinarske institucije u Rusiji da prihvate alternativne metode, umjesto pokusa na životinjama.
KAŽNJENI ZBOG SPAŠAVANJA ŽIVOTINJA IZ NEHUMANIH UVJETA
19.08.2006
Četvero aktivista koji su oslobodili i odnijeli sa sobom ptice, glodavce i pse iz uzgajivačnice, osuđeni su zbog krađe. To su Grace Quantock (19) i Linus Harrison (20) iz Yateleya te Sarah Whitehead (49) iz Chichestera i Helen Luff (39) iz Littlehamptona. Incident se dogodio 3. srpnja 2005. u Chichesteru kada je preko 300 životinja izneseno iz skladišta u kojem su se nalazili u katastrofalnim uvjetima. Svih četvero priznalo je da su sudjelovali u spašavanju životinja. Jedino je Sarah Whitehead dobila kaznu zatvora, dok je ostalih troje kažnjeno kaznom obavljanja društveno korisnog rada u trajanju od 60, 100 i 120 sati. Spašeno je 300 ptica, 40 zečeva, 50 štakora i nekoliko pasa. Životinje su se nalazile u skučenim kavezima, napuštenim automobilima bez pristupa hrani, vodi i zraku. Jedan od pasa se nije se mogao pokrenuti, a bio je obolio toliko da je izgledao kao da se nalazi na samrti. Njihov vlasnik, Porter ranije se bavio uzgojem goveda pa su se psi nalazili u prostorima ispunjenim izmetom, pokazujući jasne znakove jada i nesreće. Više od svega, zaprepašćuje da su policajci vratili životinje neodgovornom i nesavjesnom Porteru iako se one nalaze u nemogućim i nehumanim uvjetima za život.
ŠPANJOLSKI AKTIVISTI NASTAVLJAJU S PROSVJEDIMA PROTIV BORBI BIKOVA
Samo mjesec dana nakon održavanja poznatog festivala San Fermin u Pamploni, nekolicina demonstracija protiv utrke i borbi bikova održalo se u nekoliko različitih regija u Španjolskoj. Prosvjedi se nastavljaju i zahvaljujući inicijativi koju je pokrenula španjolska ljevičarska stranka, Esquerra Republicana de Catalunya (ERC) kojom bi mogla dobiti podršku za zabranu borbi bikova u sjevernom dijelu Katalonije. Inicijativom koju je stranka pokrenula krajem lipnja, proširuje se postojeća legislativa koja se sada odnosi i na zabranu borbi bikova. Postojeći zakon zabranjuje borbe pijetlova. Međutim, to se ne odnosi i na borbe bikova koje se smatraju tradicionalnim simbolom Španjolske. Glavni grad Katalonije, Barcelona jasno se deklarirala protiv borbi bikova još 2004., a njezin primjer slijedilo je još 22 katalonskih gradova i općina u 2005. i 2006. Prosvjedi se ipak nastavljaju sve do rujna, a posljednji će se održati 10.rujna u Todesillasu, gdje se održava proslava "Toro de la Vega", u kojoj razjarena gomila nekoliko puta uzastopce bikove probada kopljima do smrti.
NAPAD NA KRZNARIJE U ŠVEDSKOJ
Švedska krznarska industrija prošlog tjedna ponovo je pretrpjela nekoliko napada švedskih ALF-ovaca. Počinjena je šteta na nekoliko trgovina, automobila i zgrada u kojima žive vlasnici krznarskih prodavaonica. Prva se akcija dogodila 7. kolovoza u Gothenburgu gdje je napadnuta trgovina "Christin Pals och Mode". Na vratima trgovine crvenom bojom su ispisani slogani "No more exuses - fur is murder". Slijedećeg dana trgovina "Honory pals" osvanula je zalivena crvenom bojom, brave su bile zalijepljene, a prozori razbijeni. Kratko nakon napada na trgovinu, aktivisti su otišli pred zgradu u kojoj živi vlasnik prodavaonice i išarali zidove njegove kuće. 9. kolovoza, vlasnike dviju krznarskih trgovina, također su pred kućom dočekali slogani, a prozori prodavaonica bili su razbijeni. U petak, 11. kolovoza kao odgovor na posljednje napade, vlasnik krznarske trgovine "Pals-Bruno" najavio je zatvaranje trgovine do ožujka 2007. Izjavio je da je oko 2.000 ljudi živjelo od krznarske industrije u gradiću Tranasu u doba kada je krznarstvo proživljavalo svojevrstan procvat, a sada ih je ostalo tek 40. Statistike su potvrdile da je prodaja krzna opala za 98% za što on posebno krivi aktiviste za prava životinja.
www.animalliberation.hr
|
petak, 18.08.2006.
Veganstvo
Etički, zdravstveni i praktični aspekti veganstva
Danas se ljudi u sve većoj mjeri okreću alternativnim načinima života pa stoga nije neobično da su mnogi ljudi prihvatili vegetarijanstvo kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljiv način življenja. Ipak, mnogi su se odlučili u potpunosti odreći svoga komoditeta prihvativši veganstvo, kako bi dosljednim odabirom namirnica i proizvoda ne-životinjskog podrijetla izrazili svoje suosjećanje za patnju milijuna životinja koje su žrtve intenzivnog nehumanog uzgoja, mehaniziranog klanja radi mesa i materijalne koristi.
Veganstvo se utoliko razlikuje od vegetarijanstva jer je riječ o načinu prehrane koja je svedena u potpunosti na biljnu hranu te način življenja koji podrazumijeva upotrebu onih proizvoda koji su lišeni bilo kakvog oblika okrutnosti nad životinjama. Vegan/ka je osoba koja ne jede proizvode životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, morske plodove, jaja i mlijeko. Iako se mnogima tako naizgled čini, veganstvo je ustvari više stvar slobode izbora, nego li onoga što su ljudi prisiljeni izbjegavati. Konzumiranjem biljne hrane i izborom ostalih ne-životinjskih proizvoda vegani/ke izražavaju svoje poštovanje prema planetu, životinjama i vlastitom životu.
Neki su vegetarijanci/ke uvjereni/e da njihov izbor npr. ne šteti kokošima nesilicama i kravama koje su iskorištavane zbog mlijeka. Međutim, vegetarijanci/ke koji/e jedu jaja na taj način svakako utječu na iskorištavanje i smrt 200 milijuna muških pilića godišnje. Budući da nisu profitabilni za industriju, oni će biti ubijeni netom što se izlegnu. Uglavnom, nesilice su stiješnjene u kaveze, izložene baterijskom svjetlu, prisiljene su stajati i spavati na žičanom podu 24 sata na dan. U takvim nehumanim i stresnim uvjetima, potrebno im je najmanje 30 sati kako bi izlegle jedno jaje. Unatoč vjerovanju da kokoši žive najmanje pet godina, većina ih biva ubijena i prije njihova drugog rođendana budući da se njihova produkcija jaja smanjuje s godinama. Slična situacija je i s kravama. Kao i nesilice, krave također daju manje mlijeka što su starije. Usprkos vjerovanjima da krave mogu doživjeti starost od 20 godina, većina se krava za mlijeko prevozi u klaonice već u dobi od pet godina. Mesna industrija ne bi mogla opstati bez mliječne, budući da krave moraju biti trudne da bi davale mlijeko, dok su telići također produkt mliječne industrije. Svaka krava oteli oko pet telića tijekom svoga života, a samo će jedno u njih u prosjeku biti iskorištavano za mlijeko. Ostala muška telad jeftino se prodaje za potrebe mesne industrije.
Ukratko, što se etičkih principa tiče, veganska prehrana sprječava intenzivan masovni uzgoj i strukturirano klanje velikog broja životinja. Što se zdravlja tiče, važno je istaknuti da proizvodi od mesa, jaja i mlijeka sadrže visoke razine kolesterola i masnoća koje uzrokuju velike štete ljudskom zdravlju. I na kraju, sa ekološkog aspekta, mesna industrija potiče ozbiljna zagađenja zraka, zemlje i vode, pridonosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljinih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja životinja, a pridonosi i eksploataciji ljudi i promjeni životnih navika lokalnih zajednica.
Odakle potječe riječ "vegan"? Radi se o skraćenici riječi "vegetarijanstvo", dok se pojam "vegan2 počeo koristiti 1940. zahvaljujući vegetarijanskom društvu u Engleskoj koji su na taj način htjeli razlučiti one članove koji su u potpunosti odlučili ne konzumirati proizvode životinjskog podrijetla.
U svakom pogledu, stručnjaci su složni da veganska prehrana pridonosi boljem zdravlju u odnosu na vegetarijansku i ne-vegetarijansku prehranu. Mnogi ljudi koji bi htjeli postati vegani/ke su uvjereni da to zahtjeva mnogo volje i odricanja. Veganstvo nije tek stvar dobre volje, već i spremnosti da isprobamo i novu vrst hrane. Za početak preporučujemo knjigu Erika Marcusa, "VEGAN - Nova etika prehrane".
Jedno od najčešćih pitanja jest možemo li dobiti dovoljno proteina iz veganske prehrane? Ljudi nisu svjesni da je glavni problem i ujedno uzrok brojnih oboljenja kao što je začepljenje krvnih žila, upravo taj što se većina njih hrani prevelikim količinama proteina. Pogotovo onda kada konzumiraju proteine iz mesne hrane, oni unose goleme količine nezdravih masnoća i kolesterola. S druge strane, biljna hrana također osigurava unošenje proteina ali bez kolesterola i ostalih štetnih masnoća. Prema tome, veganska prehrana svakako može onemogućiti razvoj srčanih oboljenja, osteoporoze i drugih zdravstvenih problema. Sve dok se hranite zdravom veganskom hranom s dovoljno kalorija, možete biti sigurni da unosite dostatne količine proteina.
Pored toga, veganska prehrana može u potpunosti zadovoljiti potrebe profesionalnih sportaša. Naravno da su njihove potrebe složenije i zahtijevaju više pažnje kako bi se zadovoljile u odnosu na osobe koje se tek povremeno bave sportom kao hobijem. Isto tako, veganska prehrana može normalno zadovoljiti i nutricionističke potrebe žena za kalcijem i željezom. Štoviše, veganska prehrana sadrži više željeza nego li mesna prehrana pa vegani imaju iznimno visoku razinu željeza u organizmu. Za više informacija za profesionalne sportaše preporučuje se knjiga "The Vegetarian Way", Virginije i Marka Messine.
Također, jedno od glavnih pitanja što se veganstva tiče jest znači li prelazak na vegansku prehranu ujedno i veće novčane izdatke? Svježe povrće i voće još je uvijek povoljnije od kupovine životinjskog mesa. Žitarice, mahunarke i riža su također jeftiniji. Naravno, neki su proizvodi nešto skuplji poput raznih zamjenskih proizvoda samo zato što država ne subvencionira proizvodnju takovih proizvoda. No, kako budete postupno mijenjali svoje potrošačke navike naučit ćete trošiti manje na hranu prije nego ste postali/a vegan/ka.
Mnogi se pitaju je li teško biti vegan/ka, odnosno ne nedostaju li veganima/kama neki proizvodi poput jogurta ili sira? U početku vam može biti teško, ali kada istražite blagodati veganskih specijaliteta i naučite ih pripremiti, vaše će poimanje zdrave i ukusne hrane u potpunosti promijeniti. Ono što je još važnije jest da ljudi ubrzo postanu veliki protivnici mesne prehrane i korištenja proizvoda životinjskog porijekla, što se više informiraju i shvate na koji je način zapravo povezana eksploatacija životinja s njihovim prehrambenim i životnim navikama.
S obzirom da svakodnevno raste broj vegetarijanaca/ki i vegana/ki, veliki je broj njih koji su mlađe dobi, odnosno tinejdžeri/ke koji još uvijek žive s roditeljima, a oni ih ne potiču na vegansku prehranu. Budući da oni obično vode brigu oko kupovine hrane, mnogima se čini da im ne ostaje previše izbora. Roditelji mogu biti zabrinuti za izbor hrane koji je njima nepoznat jer su uvjereni da može biti štetna za zdravlje i razvoj njihove djece. Posebno kad je riječ o veganstvu, mnogi od njih uvjereni su kako nije zdravo biti vegan/ka ili vegetarijanac/ka jer aminokiseline koje su organizmu potrebne za razvoj možemo naći jedino u životinjskim proizvodima. Takvo mišljenje obična je zabluda jer postoje 23 različite aminokiseline od kojih njih 15 organizam može sintetizirati sam, a preostalih 8 mora ih primiti iz hrane pa se stoga nazivaju esencijalnima. Da bi primili sve potrebne aminokiseline za izgradnju bjelančevina dovoljno je da redovito jedete voće, povrće, orahe ili izdanke. (Harvey and Marilyn Diamond, "Fit for Life"). Potrebno je malo više strpljenja i umješnosti kako bi educirali svoje roditelje. Zamolite ih da pročitaju neku od priručnika veganske prehrane. Pokušajte ih uvjeriti da je izbor etične, zdrave i nutricionistički bogate hrane jedini adekvatan način prehrane.
Također, ako živite u zajednici sa partnerom/icom koji ne pokazuju nimalo interesa za vegansku hranu ili čak za to nemaju niti razumijevanja, budite strpljivi, svakako imajući na umu da su uzajamno poštivanje prava na izbor, suradnja i sloboda u vezi iznimno važni da bi ona opstala. Možda vas upravo njegovo/ino ne poštivanje osobnog izbora još više potakne da se potrudite oko rušenja predrasuda o veganskoj prehrani i pravima životinja te vas natjera da se, ukoliko ste vegetarijanac/ka odreknete i ostalih proizvoda osim mesa i mlijeka.
Iako je to u teoriji mnogo vjerojatnije, u stvarnosti je mnogo teže živjeti 100% život bez okrutnosti. Ljudi su izgradili takav sistem u kojem su oni ovisni o životinjama i iskorištavaju ih u raznim industrijama, čak mnogo više nego za hranu. Mnogo je takvih primjera poput želatine, ljepila, gume ili foto-filma koji sadrže životinjske sastojke, a riječ je obično o proizvodima koji nastaju iz klaoničkog otpada. No, uz sve to upamtite, drugačiji svijet je moguć! Veganstvo nije nikakvo natjecanje u identificiranju životinjskih sastojaka u proizvodima. I ako ćete se postavljati puritanski i ljudima neprestano pokazivati kako je vam je teško biti vegan/ka, samo ćete ih obeshrabriti da postanu vegani/ke i time ćete nanijeti više štete nego koristi životinjama. Umjesto toga, služite se načinom koji se temelji na provjerenim informacijama i koji je razuman i senzibilan.
Što se tiče nekih proizvoda poput meda znajte da vegani/ke ne koriste med zato što vjeruju da on pripada pčelama, kao što mlijeko pripada kravama. Pored toga, ovdje se radi i o etičkim principima, budući da mnogi pčelari postupaju nehumano sa pčelama, ostavljajući ih da uginu od gladi kad im uzmu med koji je njima hrana ili onda kada im zapale košnice na kraju svake sezone. Također, imajte na umu da u se u proizvodnji rafiniranog šećera (bijeli šećer) nekad dodaju i pougljene životinjske kosti. Da bi ga izbjegli koristite smeđi šećer, javorov sirup ili druga prirodna sladila. Što se alkoholnih pića tiče, najsigurnije je da kontaktirate njihove proizvođače, iako je većina piva veganska. U nekim se vinima mogu naći tragovi želatine. Želatina se upotrebljava u želeu, bombonima, kolačima i drugim proizvodima, a radi se od životinjskog tkiva. Također se koristi za razvijanje filmova. Sirutka se upotrebljava u kolačima, kruhu i drugim proizvodima, a dobiva se kada se kravlje mlijeko zgruša. Kazein je bjelančevina koja se nalazi u mlijeku, u obliku kalcijeve soli, a služi u industriji plastičnih masa, sintetskih vlakana...
Nadamo se da će vam ovi savijeti biti dovoljni da za početak upoznate i prihvatite vegansku prehranu i filozofiju, imajući na umu da upravo vaše navike i odluke mogu utjecati u korist ili na štetu ne-ljudskih bića i prirode.
Tablica veganskih hranjivih tvari
PROTEINI
Sojino brašno, mlijeko i zrno, kikiriki, leća, gluten, pivski kvasac, kvasac za pečenje
KALCIJ
Krastavci, špinat, kineski kupus, artičoke, brokuli, luk vlasac, sirov celer, peršin, sirov kupus, bučnice, potočarka, luk, zeleno zrnje
VITAMIN A
Papar, peršin, mrkva, slatki krumpir, luk vlasac, špinat, marelice
VITAMIN B
Tamnozeleno povrće, grah, grašak, žitarice
VITAMIN C
Jagode, grožđe, peršin, papar, brokuli, potočarka, rotkvice, luk vlasac, naranče, šparoge, krumpir
VITAMIN D
Gljive, suncokretove sjemenke
VITAMIN E
Pšenična, rižina klica, koštunjavo voće, mahune, lisnato zelenilo, cijela pšenična klica
B 12
Sojino mlijeko, kikiriki, sjemenke sezama, koštunjavo voće, rižine mekinje, kvasac za pečenje, pivski kvasac, suncokretove sjemenke, pšenična klica, zrno
CINK
Koštunjavo voće, pivski kvasac, žitarice, žuto i zeleno povrće i voće, pšenično zrno, klica
JOD
Sušeno zrnje, zeleno povrće, ananas, šparoga, kuhinjska sol
MANGAN
Žitarice, pšenično zrno, klica, klorofil, koštunjavo voće, sušeni grašak, gljive, avokado, brokuli, melasa sirup, pšenica
|
utorak, 15.08.2006.
Farmski uzgoj životinja i njegove posljedice
SVINJE
Osim što se po cijele dane nalaze u potpunom mraku, najmanje jedna trećina poda na kojem stoje prekrivena je rešetkama kroz koje propada njihov izmet pa su tako ove nesretne životinje izložene velikim količinama amonijaka. Cjelodnevno stajanje na rešetkastom podu uzrokuje ozljede nogu i stopala, a budući da žive u mraku, u tijesnim kavezima, potpuno lišene slobode kretanja, hvata ih panika onog trenutka kada shvate da ih očekuje prijevoz u klaonicu. U klaonicu se otpremaju obično nakon 3 do 6 mjeseci. Svinje jednostavno ne podnose transport. Veoma su osjetljive i lako obolijevaju tijekom putovanja. Kad imaju mlade, ženke su zatvorene u posebnim pregradama u kojima se ne mogu ni okrenuti. Ograde služe kako bi spriječile ženke da zbog goleme tjelesne mase i nedostatka prostora ne uguše praščiće, koji se odvajaju od njih nakon 3-4 tjedna (umjesto prirodnih 14 tjedana). U dobi od otprilike 72 dana, odvoze se na farme gdje se njih 14 nalazi u svinjcu od 10 kvadratnih metara, obično sa rešetkastim podom bez slame. Mužjaci se kastriraju bez primjene anestezije jer je uvriježeno mišljenje da razina muških hormona utječe na kvalitetu mesa, što zapravo nema veze s istinom. Ograničena sloboda kretanja, u njima izaziva stres koji može dovesti do ozbiljnih srčanih i želučanih oboljenja. Zbog nagomilanih frustracija, grizu rešetke kaveza u kojima se nalaze. U prirodi, svinje su zapravo veoma razigrane i inteligentne životinje.
KRAVE
Krave koje služe za davanje mlijeka u prosjeku ne žive dulje od četiri i pol godina. U idealnim uvjetima, one mogu doseći starost od 30 godina, ali razdoblje produkcije smanjuje tu dob tek na šest godina. Tijekom svog života, otele se jednom godišnje jer je to jedini način da započnu s proizvodnjom mlijeka. Telići se odmah po rođenju odvajaju od majki kako se ne bi razvila veza među njima. Oni se drže u posebnim kavezima izolirani od svojih majki. U prvih osam tjedana života telad ima snažan nagon za sisanjem. Budući da im ne daju da se hrane majčinim mlijekom, oni nerijetko sišu dijelove tijela ostalih telića. Najmanje 10% krava cijeli svoj život provede u zatočeništvu kako bi se povećala razina produkcije.
Telići koji se odmah po rođenju odvajaju od krava namijenjeni su uzgoju radi mesa, s time da jedva dosegnu starost od 6 mjeseci. Neki žive i dulje, obično do godinu i pol kako bi dosegli optimalnu težinu za klanje. Obično se nalaze u posebnim boksovima i kavezima koji su jedva malo veći od njih samih. To onemogućava rast i razvoj mišića, a meso ostaje mekše u skladu sa zahtjevima tržišta. U zatočeništvu, telići ne dobivaju zelenu hranu nego se isključivo hrane mliječnim supstitutima s visokom razinom masnoća i hranom bez vlakana i željeza kako bi njihovo meso nakon klanja ostalo bijelo. Zbog toga, često sišu rešetke kaveza i ližu svoju dlaku kako bi osigurali barem malo željeza.
Kao i ostale životinje u farmskom uzgoju, telad se drži u mraku kako bi ostala mirna. Iako će biti zaklane, oni pate od anemičnosti i ostalih bolesti jer takvo postupanje prema životinjama vodi samo do sigurne smrti, bez obzira hoće li biti zaklane ili ne. U Europi je držanje telića u takvim kavezima zabranjeno od 2004 g.
KOKOŠI
Kokoši se odvozi na posebne farme ovisno o spolu i vrsti. Mladi pijetlovi nisu tržišno vrijedni pa se ubijaju gušenjem u plastičnim vrećama. Kokoši koje žive u baterijskom uzgoju, smještene su u posebne dugačke redove kaveza na kojima se nalazi još najmanje tri reda kaveza. U jednom se kavezu obično nalazi po četiri kokoši. Kavezi su dimenzije 45 x 50 cm. Kada izlegnu jaja, ona propadaju kroz otvor. Budući da nisu u mogućnosti ni raširiti krila, obuzimaju ih panika i stres što ih tjera na agresivnost pa onda kljunovima napadaju jedne druge. Iz tih razloga im se odsijecaju kljunovi bez anestezije. Nisu u stanju zaspati zbog poremećenog ritma dana i noći jer su prisiljene davati što je moguće više jaja. Godišnje izlegnu 300 jaja da bi na kraju jednog dana postale sastavni dio 'kokošje' juhe.
Pilići namijenjeni mesu, zakolju se već nakon 6 tjedana starosti. U tom kratkom periodu oni rastu prilično brzo pa bi, da žive malo dulje, u takvim okolnostima mogli toliko narasti da bi zbog pretilosti doslovno uginuli. Kad se nalaze u transportu prema klaonici, česti su slučajevi lomova krila i nogu. U takvim stresnim okolnostima i neadekvatnim vremenskim uvjetima, prevoze se poluotvorenim kamionima u klaonicu.
PURICE
Drže se u malim tijesnim kavezima u potpunom mraku što ih vodi agresiji, stresu, bolesti nogu pa i kanibalizmu. U intenzivnom farmskom uzgoju nije neobično da u prvim tjednima života 40% purica umre. Kao i kod uzgoja brojlera, cilj industrije je uzgoj što većeg broja purica unatoč katastrofalnim i okrutnim uvjetima.
ZEČEVI
Zečice godišnje okote oko sedam zečića. Zbog bolesti, najmanje 55% zečeva umre. 15% mladih kunića ugine prije nego ih se odvoji od majke. Visoka stopa smrtnosti zahtjeva neprestano uvođenje zamjene, koja se kreće u prosjeku oko 90%. Ova izrazito boležljiva bića, ugibaju zbog stravičnih uvjeta držanja u farmskom uzgoju zbog mesa.
RIBARSTVO
Više od 70% ulova ribe baca se s brodova zato što je riba ili presitna za legalnu prodaju ili je tražena kvota zadovoljena ili čak zato što ulovljena riba uopće nije tražena. Obično se baca riba koje već uginula od gušenja, odnosno bila ubijena na neki drugi način. Ribarske mreže uništavaju čitavo morsko dno, a krajnji rezultat toga je narušavanje ravnoteže vodnog ekosistema na duže vrijeme. U današnje vrijeme, zbog nekontroliranog izlova ribe, mora su gotovo ispražnjena, a ravnoteža je u potpunosti narušena. U ovom trenutku, istrijebljeno je oko 50% ribljeg fonda. Osim lova, riba se i uzgaja. Neke vrste poput lososa, intenzivno se uzgajaju u velikim kavezima, korištenjem sličnih metoda kao i u farmskom uzgoju ostalih životinja.
www.animalliberation.hr
|
subota, 12.08.2006.
Vijesti udruge Oslobođenje životinja-Animal liberation
RADNICI PRONAŠLI IZGLADNJELOG PSA ZATOČENOG U KAVEZU
Dvoje odraslih pasa i njihovo dvoje štenaca, ostavljenih bez hrane i vode u kukuruzištu pokraj autoceste Zagreb-Karlovac, zatekli su radnici na gradnji plinovoda koji su slučaj odmah prijavili udrugama za zaštitu životinja. Jedan od odraslih pasa pronađen je u zatvorenom kavezu bez hrane i vode, a glava mu je bila zaglavljena između rešetaka. Pas je oslobođen nakon što su radnici jedva uspjeli razmaknuti željezne šipke. Majka dvoje štenaca bila je zavezana na kratak lanac oko 500 metara dalje. Radnici su odmah psima dali hrane i vode, no upozoravaju da im te zalihe neće još dugo potrajati. Radnici su izjavili da u tri dana koliko su bili tamo, niti jednom nisu vidjeli da im je netko donio hrane i vode. Ogorčen okrutnošću, jedan od njih obećao je da će sve potvrditi na sudu ako se neodgovorni vlasnik pasa uopće pronađe. U Savezu udruga za zaštitu životinja grada Zagreba tvrde da je pse najvjerojatnije tamo ostavio vlasnik polja kukuruza, zbog čega, tvrde, policija i veterinarska inspekcija ne bi trebali imati problema oko pronalaženja zlostavljača. Stoga očekujemo njihovu promptnu akciju i kažnjavanje počinitelja. Naravno, u ovakvom slučaju pse bi trebalo oduzeti vlasniku i udomiti ih, a u Savezu udruga za zaštitu životinja nadaju se da će u tome pomoći i udruge za zaštitu životinja iz Karlovca, jer se psi nalaze na pola puta. Kao udruga za prava i zaštitu životinja ponovo apeliramo na građane da se ponašaju krajnje odgovorno i savjesno u svom postupanju prema životinjama, uvažavajući činjenicu da životinje ne postoje kako bi služile ljudima niti je zdravo razumski da budu mučena i zlostavljana, već ona zajedno s ljudima nastanjuju naš planet i njihova zaštita dobrobiti i prava u tom pogledu trebaju biti jednako priznata i poštivana.
AMERIČKI VIVISEKTOR ODUSTAO OD POKUSA NA ŽIVOTINJAMA
U službenom priopćenju medijima, američka farmaceutska kompanija UCLA je potvrdila da je vivisektor Dario Ringach odustao od pokusa na ne-ljudskim primatima. Ringach je priznao da je proteklih godina šivao metalne konopce u oči životinja, paralizirao ih a zatim ubijao u svrhu istraživanja reakcija i pokreta očiju kod ljudi. Ringach je, nadaju se aktivisti, jedan od mnogih istraživača koji će u skorije vrijeme odustati od životinjskih eksperimenta. Postoje razna nagađanja zašto je Ringach upravo sada nakon niza godina obustavio sve pokuse na ne-ljudskim primatima. U priopćenju Animal Liberation Press Officea, stoji da je možda napokon do njega dopro vrisak bespomoćnih životinja koje su bile iskorištavane i mučene u pokusima. Ili shvatio da ono što čini neće pomoći Amerikancima ili je jednostavno želio izbjeći daljnje sukobe i proteste aktivista za prava životinja. U 21.stoljeću zaista nema nikakve potrebe da se i dalje vrše pokusima na životinjama. Dok 20.000 djece umire tjedno zbog nedostatka pitke vode, a većina američke populacije umire od bolesti koje su posljedica konzumacije mesa i mogu se liječiti prelaskom na bezmesnu prehranu, vivisektori troše milijune dolara na okrutna i neefikasna istraživanja, samo da bi došli do jednih te istih garancija o sigurnosti i kakvoći proizvoda. Farmaceutska industrija jednog će dana shvatiti da više novaca može zaraditi korištenjem modernih metoda istraživanja, koje će sniziti i cijenu lijekova, a farmaceutskim kompanijama donijeti još veći profit jer u takvim okolnostima i u svijetu gdje je novac glavni pokretač i gotovo jedino mjerilo vrijednosti, oni mogu samo dvostruko profitirati.
BIZARNE VIJESTI
Na veliku nesreću životinja, ljudskoj gluposti i bizarnostima očito nikada kraja. Mediji su ovih dana prenijeli vijest kako je pseće meso sve popularnije kod žena u Sjevernoj Koreji jer se vjeruje da je taj tradicionalni korejanski "specijalitet" dobar za kožu i ten. Pseće meso oduvijek se smatralo ne samo delikatesom nego i vrlo zdravom hranom u obje Koreje, koje se osobito često priprema za ljetnih žega. Vjeruje se da je u Sjevernoj Koreji izmišljeno više recepata za pripremu psećeg mesa no u Južnoj. Gurmani iz Južne Koreje koji su kušali tu deliciju u Sjevernoj Koreji tvrde da je pseće mese tamo bolje i ukusnije pripremljeno. Pseće meso u Sjevernoj se Koreji zove "dangogi" što u prijevodu znači "slatko meso". "Gosti se uvjere u učinkovitost i ljekovitost slatkog mesa kad vide ten naših zaposlenika i kuhara", citira list The Chosen Sinbo vlasnika restorana u Pjongjangu u kojem se serviraju tradicionalna jela od psećeg mesa. Anketa provedena ovog tjedna pokazala je da više od 35 posto vlasnika pasa u Južnoj Koreji jede i pseću juhu. Također, stravičan i bizaran događaj, zbio se u Kambodži gdje policija trenutno traga za muškarcem koji je ubio bratića jer mu nije dopustio da, nakon što je dobio plaću, ispeče psa na roštilju i pozove svoje prijatelje. Vidno alkoholizirani 51-godišnji Nun Chouen došao je doma s namjerom da zakolje obiteljskog ljubimca, kada mu se pokušao usprotiviti njegov 44-godišnji bratić, na što je Chouen uzeo mačetu i doslovce mu odrubio glavu pobjegavši s mjesta zločina. Bude li uhićen i optužen, Chouenu prijeti kazna zatvora od 20 godina. (H, al)
LOŠINJ PRVI REZERVAT ZA DUPINE NA MEDITERANU
Dupini koji obitavaju na području lošinjsko-creskog arhipelaga dobili su za svoj Dan dupina najbolji mogući poklon. Naime, područje lošinjsko-creskog arhipelaga, poznato kao područje hranjenja dobrog dupina, jedine vrste kitova koja nastanjuje hrvatske teritorijalne vode, postalo je Lošinjski rezervat za dupine. Riječ je o prvom rezervatu za dupine u Mediteranu i najvećem zaštićenom području mora u Jadranu. Inicijativu o proglašenju rezervata pokrenuo je Institut Plavi svijet, a prijedlog je uz pomoć lokalne zajednice i Državnog zavoda za zaštitu prirode podržalo Ministarstvo kulture. "Osnovni je cilj rezervata zaštita kritično ugrožene populacije dobrih dupina te zaštita cjelokupnog morskog okoliša, uz razvoj korištenja prirodnih resursa na održivi način kroz integrirano upravljanje priobalnim područjem", istaknuo je predsjednik Plavog svijeta, Draško Holcer. Lošinjski dupini žive u jednoj od najzaštićenijih oaza čistog mora na Mediteranu te pružaju posebnu sliku o ovom području i pokazatelji su izvrsnosti okoliša. Uz to, proglašenje rezervata pomaže Hrvatskoj pri ispunjavanju obaveza prema međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša te time i približavanju Europskoj Uniji. Osim za dupina, zaštita tog područja važna je i zbog morskih kornjača i drugih morskih organizama te za rijetke ptice koje su gnijezde na ovom području. Također, ondje su i mnoga vrijedna podmorska arheološka nalazišta Prema procjenama stručnjaka, populacija dupina koja obitava na lošinjskom području trenutačno ima oko 100 jedinki. Njihov se broj u posljednjih deset do petnaest godina smanjio za oko 40 posto, što je i bio jedan od ključnih razloga i argumenata za osnivanje posebnog zoološkog rezervata. (JL)
|
petak, 11.08.2006.
Farmski uzgoj životinja je štetan za okoliš i životinje!
Udruga Oslobođenje životinja
www.animalliberation.hr
SVINJE
Osim što se po cijele dane nalaze u potpunom mraku, najmanje jedna trećina poda na kojem stoje prekrivena je rešetkama kroz koje propada njihov izmet pa su tako ove nesretne životinje izložene velikim količinama amonijaka. Cjelodnevno stajanje na rešetkastom podu uzrokuje ozljede nogu i stopala, a budući da žive u mraku, u tijesnim kavezima, potpuno lišene slobode kretanja, hvata ih panika onog trenutka kada shvate da ih očekuje prijevoz u klaonicu. U klaonicu se otpremaju obično nakon 3 do 6 mjeseci. Svinje jednostavno ne podnose transport. Veoma su osjetljive i lako obolijevaju tijekom putovanja. Kad imaju mlade, ženke su zatvorene u posebnim pregradama u kojima se ne mogu ni okrenuti. Ograde služe kako bi spriječile ženke da zbog goleme tjelesne mase i nedostatka prostora ne uguše praščiće, koji se odvajaju od njih nakon 3-4 tjedna (umjesto prirodnih 14 tjedana). U dobi od otprilike 72 dana, odvoze se na farme gdje se njih 14 nalazi u svinjcu od 10 kvadratnih metara, obično sa rešetkastim podom bez slame. Mužjaci se kastriraju bez primjene anestezije jer je uvriježeno mišljenje da razina muških hormona utječe na kvalitetu mesa, što zapravo nema veze s istinom. Ograničena sloboda kretanja, u njima izaziva stres koji može dovesti do ozbiljnih srčanih i želučanih oboljenja. Zbog nagomilanih frustracija, grizu rešetke kaveza u kojima se nalaze. U prirodi, svinje su zapravo veoma razigrane i inteligentne životinje.
KRAVE
Krave koje služe za davanje mlijeka u prosjeku ne žive dulje od četiri i pol godina. U idealnim uvjetima, one mogu doseći starost od 30 godina, ali razdoblje produkcije smanjuje tu dob tek na šest godina. Tijekom svog života, otele se jednom godišnje jer je to jedini način da započnu s proizvodnjom mlijeka. Telići se odmah po rođenju odvajaju od majki kako se ne bi razvila veza među njima. Oni se drže u posebnim kavezima izolirani od svojih majki. U prvih osam tjedana života telad ima snažan nagon za sisanjem. Budući da im ne daju da se hrane majčinim mlijekom, oni nerijetko sišu dijelove tijela ostalih telića. Najmanje 10% krava cijeli svoj život provede u zatočeništvu kako bi se povećala razina produkcije.
Telići koji se odmah po rođenju odvajaju od krava namijenjeni su uzgoju radi mesa, s time da jedva dosegnu starost od 6 mjeseci. Neki žive i dulje, obično do godinu i pol kako bi dosegli optimalnu težinu za klanje. Obično se nalaze u posebnim boksovima i kavezima koji su jedva malo veći od njih samih. To onemogućava rast i razvoj mišića, a meso ostaje mekše u skladu sa zahtjevima tržišta. U zatočeništvu, telići ne dobivaju zelenu hranu nego se isključivo hrane mliječnim supstitutima s visokom razinom masnoća i hranom bez vlakana i željeza kako bi njihovo meso nakon klanja ostalo bijelo. Zbog toga, često sišu rešetke kaveza i ližu svoju dlaku kako bi osigurali barem malo željeza.
Kao i ostale životinje u farmskom uzgoju, telad se drži u mraku kako bi ostala mirna. Iako će biti zaklane, oni pate od anemičnosti i ostalih bolesti jer takvo postupanje prema životinjama vodi samo do sigurne smrti, bez obzira hoće li biti zaklane ili ne. U Europi je držanje telića u takvim kavezima zabranjeno od 2004 g.
KOKOŠI
Kokoši se odvozi na posebne farme ovisno o spolu i vrsti. Mladi pijetlovi nisu tržišno vrijedni pa se ubijaju gušenjem u plastičnim vrećama. Kokoši koje žive u baterijskom uzgoju, smještene su u posebne dugačke redove kaveza na kojima se nalazi još najmanje tri reda kaveza. U jednom se kavezu obično nalazi po četiri kokoši. Kavezi su dimenzije 45 x 50 cm. Kada izlegnu jaja, ona propadaju kroz otvor. Budući da nisu u mogućnosti ni raširiti krila, obuzimaju ih panika i stres što ih tjera na agresivnost pa onda kljunovima napadaju jedne druge. Iz tih razloga im se odsijecaju kljunovi bez anestezije. Nisu u stanju zaspati zbog poremećenog ritma dana i noći jer su prisiljene davati što je moguće više jaja. Godišnje izlegnu 300 jaja da bi na kraju jednog dana postale sastavni dio 'kokošje' juhe.
Pilići namijenjeni mesu, zakolju se već nakon 6 tjedana starosti. U tom kratkom periodu oni rastu prilično brzo pa bi, da žive malo dulje, u takvim okolnostima mogli toliko narasti da bi zbog pretilosti doslovno uginuli. Kad se nalaze u transportu prema klaonici, česti su slučajevi lomova krila i nogu. U takvim stresnim okolnostima i neadekvatnim vremenskim uvjetima, prevoze se poluotvorenim kamionima u klaonicu.
PURICE
Drže se u malim tijesnim kavezima u potpunom mraku što ih vodi agresiji, stresu, bolesti nogu pa i kanibalizmu. U intenzivnom farmskom uzgoju nije neobično da u prvim tjednima života 40% purica umre. Kao i kod uzgoja brojlera, cilj industrije je uzgoj što većeg broja purica unatoč katastrofalnim i okrutnim uvjetima.
ZEČEVI
Zečice godišnje okote oko sedam zečića. Zbog bolesti, najmanje 55% zečeva umre. 15% mladih kunića ugine prije nego ih se odvoji od majke. Visoka stopa smrtnosti zahtjeva neprestano uvođenje zamjene, koja se kreće u prosjeku oko 90%. Ova izrazito boležljiva bića, ugibaju zbog stravičnih uvjeta držanja u farmskom uzgoju zbog mesa.
RIBARSTVO
Više od 70% ulova ribe baca se s brodova zato što je riba ili presitna za legalnu prodaju ili je tražena kvota zadovoljena ili čak zato što ulovljena riba uopće nije tražena. Obično se baca riba koje već uginula od gušenja, odnosno bila ubijena na neki drugi način. Ribarske mreže uništavaju čitavo morsko dno, a krajnji rezultat toga je narušavanje ravnoteže vodnog ekosistema na duže vrijeme. U današnje vrijeme, zbog nekontroliranog izlova ribe, mora su gotovo ispražnjena, a ravnoteža je u potpunosti narušena. U ovom trenutku, istrijebljeno je oko 50% ribljeg fonda. Osim lova, riba se i uzgaja. Neke vrste poput lososa, intenzivno se uzgajaju u velikim kavezima, korištenjem sličnih metoda kao i u farmskom uzgoju ostalih životinja.
|
srijeda, 09.08.2006.
Vijesti udruge Oslobođenje životinja-Animal liberation
SLIJEDI NAGODBA NAKON SASLUŠANJA SVJEDOKA ZBOG OKRUTNIH UVJETA NA FARMI NESILICA
09.08.2006
Čini se da se suđenje zbog optužbi za okrutnost nad životinjama na najvećoj državnoj farmi nesilica u Elizabethtownu polako primiče kraju. Nakon što je okružni sudac, Jayne F. Duncan proveo 5 sati kako bi saslušao svjedoke, odvjetnici sukobljenih strana priopćili su da su njihovi klijenti spremni na nagodbu, umjesto na daljnji nastavak suđenja. Parnica je pokrenuta na temelju dokaza o krivnji upravitelja farme i menadžera zbog okrutnih uvjeta u kojima se nalaze kokoši, o čemu svjedoči i 19-minutni videozapis snimljen prošle godine. Jedan od svjedoka, John Brothers koji je snimio video, rekao je da je oko devet kokoši bilo zatvoreno u jednom kavezu i da su žice na slomljenim kavezima probadale i već mrtve i žive ptice. Također, rekao je da su kavezi bili stari najmanje 25 godina. Ptice nisu mogle dosegnuti hranu i vodu, a kamoli raširiti krila. U kavezima su se, među živim pticama nalazili ostaci i lešine životinja, a mnoge od njih imale su slomljene dijelove tijela i brojne druge ozlijede. Odvjetnik optuženih u uzvratnom ispitivanju, pitao je Brothersa da li je u nekoliko prilika odnio sa farme kokoši koje su bile ozilijeđene mimo svojih ovlasti, na što je ovaj odgovorio da se smatrao odgovornim za zdravlje tih ptica. Zamolivši da komentira izjave nakon saslušanja prvog svjedoka, upravitelj farme, Esbenshade je pročitao svoju izjavu. "Uvijek smo bili i nastavit ćemo biti predani kvaliteti hrane, sigurnosti, dobrobiti životinja i ekoloških standarda koji se temelje na industrijskim i znanstvenim standardima".
ZOO-VRT KAŽNJEN SA 3.000 DOLARA ZBOG NEBRIGE PREMA ŽIVOTINJAMA
09.08.2006
Federalne su vlasti kaznile zoo-vrt Lincoln u Chicagu novčanom kaznom u iznosu od 3.000 dolara zbog odgovornosti za napad gorile na zoo-čuvara zoo-vrta te za srmti nekoliko majmuna prošle godine. Sumnje su se pojavile još prošle godine nakon serije uginuća životinja, među kojima su bila tri slona, dvije gorile i jedna deva, što je izazvalo prosvjede aktivista za prava životinja. Međutim, nadležni su držali da je zoo-vrt odgovoran jedino za napad gorile u srpnju 2005. i uginuća tri majmuna u svibnju iste godine. Zoo-vrt nije postavio odgovarajuće pregrade u kojima se nalazila gorila kao što nije osigurao adekvatne uvijete za držanje triju uginulih majmuna koji su uginuli nakon što su se najeli lišća sa drveta koje im je bilo zabranjeno. Glasnogovornica zoo-vrta, Kelly McGrath priznala je pogreške zoo-vrta i dodala da su zabranjene biljke nakon smrti majmuna odmah bile uklonjene. Pogreška zaposlenika dovela je do toga da je gorila pretukla svog zoo-čuvara. Aktivisti za prava životinja ističu da sama činjenica da je zoo-vrt kažnjen, što je jako rijetko, zbog nesposobnosti da osigura minimalne standarde u skladu sa zakonom, može itekako dovesti u rizik život životinja.
PRIZNALI KRIVNJU ZBOG MUČENJA I ZAPALJENJA KORNJAČE
09.08.2006
18-godišnjak tinejdžer kažnjen je zbog okrutnosti nad životinjama jer je sudjelovao u bizarnom incidentu u kojem je zajedno sa dvojicom prijatelja zalio benzinom i zapalio kornjaču, čak dva puta, plešući oko vatre. Čitav taj događaj 18-godišnji Joel C. Ross snimio je kamerom, a snimka se ubrzo našla na Internetu. Ross je uhićen odmah nakon što je policija zaprimila snimku mučenja putem e-maila. Optuženi je priznao krivnju zbog svog okrutnog čina, a sudac Michael Kirk izrekao mu je kaznu zatvora u trajanju od 90 dana i 1.000 dolara novčane kazne. Iako je njegov odvjetnik kazao je da je riječ o posve izloiranom incidentu, budući da je osuđeni već imao kućne životinje i navodno ni jednoj od njih nije učinio nikakvu štetu, to mu nije mnogo pomoglo jer je sudac pored svega naredio i psihijatrijsko promatranje okrutnog monstruma.
|
utorak, 08.08.2006.
Oslobođenje životinja
PSIHIČKI RASTROJENA ŽENA BACILA KUJICU SA ČETVRTOG KATA
08.08.2006.
Gotovo da ne prođe tjedan a da ne svjedočimo o slučajevima zlostavljanja životinja. Uglavnom se piše o kućnim životinjama koje stradavaju zbog iživljavanja svojih psihički rastrojenih ili nasilnih vlasnika. U javnosti se svako malo spominje nužno donošenje i usvajanje novog Zakona o dobrobiti životinja kojeg su već na samom početku obilježili brojni nedostatci zbog kojih u mnogočemu ne ide u prilog zaštite životinja. Ako mu je stvarno svrha da zaštiti životinje od zlostavljanja, ne bi li onda zakon trebao zabranjivati da osobe sa psihičkim poremećajima koje se godinama iživljavaju nad životinjama za njih skrbe? To se posebno odnosi na slučaj psihički rastrojene vlasnice koja je prošlog petka bacila psića sa četvrtog kata balkonske zgrade u Ulici Zrinskih i Frankapana u Varaždinu. Veterinar je kasnije rekao da je kujica stara od 10 do 14 mjeseci bila bez svijesti, zapuštena, s vidljivim vanjskim prijelomom bedrene kosti, s drugim kontuzijama i hematomima, krvarenjem iz mokraćnog mjehura i potresom mozga. Operirat će je u ponedjeljak ili utorak, kada bude mogla podnijeti anesteziju. Kazna za ovakvo nedjelo prema postojećem zakonu kreće se od 2.000 kuna ili do zatvorske kazne od maksimalnih 6 mjeseci. A o postojećem zakonu i njegovim nedostatcima mnogo je toga već ranije rečeno, posebno što se tiče kazni za zlostavljače životinja koje su sramotno niske, a praksa njihova izricanja više no žalosna. Mnogi će s pravom primijetiti da je kojim slučajem kujica ugrizla poremećenu vlasnicu koja ju je zlostavljala, ona bi bila eutanazirana, dok će ovako prema postojećem zakonu, psihički rastrojena vlasnica moći dobiti tek 6 mjeseci kazne zatvora za sustavno zlostavljanje i iživljavanje nad životinjom. Novim bi se zakonom nepravda prema životinjama trebala ispraviti, uvođenjem drakonskih kazni za napuštanje i zlostavljanje životinja. Međutim, osim zakona nužna je promjena svijesti ljudi naspram životinja koji su dužni preuzeti odgovornost za brigu, kako za životinje, tako i za ljude.
|
ponedjeljak, 07.08.2006.
Vijesti
MESNA INDUSTRIJA UZROK VELIKIH VRUĆINA
Visoke temperature koje su posljednjih godina uzrok nesnosnih vrućina pa i smrti velikog broja ljudi, prema nekim teorijama mogle bi upravo biti, iako to mnogi ignoriraju i/ili ne žele priznati, posljedica intenzivne proizvodnje mesa. Tu činjenicu posebno ignoriraju EU i UN, s time da ne treba posebno isticati kako je najmanje u interesu svjetske mesne industrije da dođe do prestrukturiranja proizvodnje i iskorištavanja resursa na kojima naša planeta počiva. Političari se rukovode svojim istrošenim frazama o potrebi zaštite i očuvanja okoliša, ali nitko od njih nije spreman za konkretne korake niti su voljni priznati da su svi postojeći problemi okoliša i klimatskih promjena usko povezani s farmskim uzgojem životinja zbog mesa. I da su porezni obveznici ti koji to jedini mogu ispraviti. Današnje vlade niti ne osiguravaju znanstvene i provjerene informacije o zdravstvenim prednostima veganske/vegetarijanske prehrane za sve one koji traže bolji način prehrane. Mnogi se vegani/ke i vegetarijanci/ke trenutno nalaze u takvoj situaciji da se i njihov novac koji odlazi na poreze, protiv njihove volje troši na subvencioniranje farmskog uzgoja životinja i njihovo masovno ubijanje kao i na zagađenje vode, zraka i zemlje. Vrijeme je da se takva povreda njihovih prava ispravi, a pitanja iskorištavanja životinja uđu u centar političke rasprave jer ono prerasta u pitanje kolektivne odgovornosti ne samo zbog tragične smrti velikog broja životinja već i zbog ozbiljnog narušavanja ravnoteže i opstanka naše planete.
4 TONE RIBE UGINULO NA KUPI U KARLOVCU
Nakon što zaprimljene dojave o velikom pomoru ribe na ušću rijeke Korane u Kupu, na teren je izašla policija i Vodopravna inspektorica Karlovačke županije kako bi uzela uzroke. Prema procjenama, uginulo je 4 tone ribe. Vodopravna inspektorica, Dubravka Mušić koja je obavila inspekcijski nadzor kazala je da je uzela uzroke te da će rezultati analize, koji su poslani laboratoriju županijskog Zavoda za javno zdravstvo biti poznati u roku od najmanje pet dana. Budući da na tom dijelu Kupe postoje kanalizacijski ispusti i ispusti mesne industrije PPK, odmah je pala sumnja na moguće zagađenje. Međutim, PPK-a je na uvid dao svu dokumentaciju koja je uredna. Inspektorica pretpostavlja da je ovu veliku tragediju vjerojatno prouzrokovalo ispiranje kanalizacijskih cijevi nakon obilnih kiša ili je moguće zagađenje došlo uzvodno.
REAKCIJA UDRUGE NA BRUTALNO UBOJSTVO PSA U SUSEDGRADU
Udruga je najoštrije osudila brutalno ubojstvo psa kojeg je njegov vlasnik M. M. iz Susedgrada izudarao na smrt, pri tome ga vezavši za drvo i udarajući ga nogama, naposljetku ga ostavivši da beživotno leži do dolaska policije. Užasnuti smo ovim monstruoznim ubojstvom te očekujemo da se ubojicu psa kazni nakon što se u cijelosti provede kriminalistička obrada. Sudeći prema izjavama bliskih svjedoka, riječ je osobi koja je poznata po mučenju životinja jer je prethodnih godina već pokušao objesiti još jednog psa, dok ostale životinje drži zatočene u kući bez hrane. Na žalost, kao što smo i ranije u svojim reakcijama isticali ovo je samo jedan u nizu stravičnih događaja u kojem stradavaju nedužne životinje kao žrtve nasilja od strane napadača bilo da je riječ o odraslim osobama ili djeci. Nasilje trebamo osuditi svi kao građani koji očito žive u takvom društvu u kojem se zlostavljanje i mučenje životinja pa i nekih ljudi često prešutno prihvaća kao uobičajena pojava, umjesto da se u skladu sa razumom i zakonom kazne njihovi počinitelji. Žrtve nasilja nisu samo ljudi već i životinje koje ostaju nezaštićene pred napadačima koji su spremni posegnuti za različitim oružjem kako bi ozlijedili ili usmrtili bespomoćnu životinju, često bez ikakva opravdana razloga. Ono što posebno zabrinjava jest porast slučajeva u kojima su životinje bile ustrijeljene iz vatrenog oružja, poput onog kada je policajac jednim hicem iz pištolja ustrijelio pobješnjelo psa ili pak, ubojstvo kuje dobermana koja je ustrijeljena metkom iz malokalibarske puške u parku nedaleko od streljane u Vrapču, a za čijim se počiniteljem navodno još traga. Ne samo da je oružje postalo lako dostupno ljudima, već je očito jedini način rješavanja svih njihovih problema.
|
petak, 04.08.2006.
Oslobođenje životinja
Najčešća pitanja o pokusima na životinjama preneseno sa www.animalliberation.hr
U koje se svrhe najčešće koriste laboratorijske životinje ?
Laboratorijske životinje najčešće se koriste za biomedicinska istraživanja, testiranja sigurnosti proizvoda i u nastavne svrhe. Biomedicinski istraživači koriste životinje kako bi bolje razumjeli reakcije životinjskog organizma u korist liječenja od bolesti, za proizvodnju novih cjepiva i ostalih metoda liječenja različitih bolesti. Ova istraživanja ne provode se isključivo radi zdravlja ljudi, nego i za razvoj novih veterinarskih tehnika. Industrija koristi životinje za testiranje sigurnosti i kvalitete širokog asortimana proizvoda, uključujući lijekove, kozmetiku, kućanske proizvode za čišćenje, pesticide, industrijske kemikalije i drugo. Nastavnici u školama i na fakultetima koriste životinje kao sastavni dio nastavnog programa. Obično se radi o seciranju žaba na satovima biologije kao i vježbanju složenih kirurških zahvata na fakultetima veterine i medicine. Osim toga, znanstvenici proučavaju ponašanje životinja kako bi mogli pratiti njihove biološke reakcije na podražaje. Radi se o različitim modelima istraživanja psihičkog i socijalnog ponašanja životinja. U svim tim slučajevima životinje su žrtve zatočeništva i patnje koja nije normalna u odnosu na okruženje u kojem žive u prirodi.
Što zapravo znače "alternative životinjskim testovima" ?
Glavna i najvažnija uloga alternativnih metoda jest zamjena korištenja životinja, odnosno uporaba metoda koje su u potpunosti lišene korištenja životinja u pokusima ili pak, djelomična zamjena što znači korištenje životinjskih ćelija i tkiva u pokusima. Većina takvih alternativa uključuje "in vitro" tehniku (u epruveti) kad se rade istraživanja sa ćelijama ili tkivima. Ako se koriste ćelije ljudskog organizma, onda govorimo o potpunoj zamjeni, osim ako dolaze od životinja koje u tom slučaju nazivamo djelomičnom zamjenom. Takve metode ne uključuju nužno korištenje živih životinja, ali se zato tkiva i ćelije uzimaju od životinja koje su ubijene baš za tu svrhu. Nažalost, zamjena nije uvijek jedina opcija. Neki se pokusi i dalje izvode korištenjem životinja. Ipak, istraživači u tom slučaju mogu barem smanjiti broj životinja koje koriste u pokusima. Osim toga, sofisticiranim statističkim tehnikama često se mogu dobiti valjani podaci korištenjem malog broja životinja. Naposljetku, znanstvenici mogu usavršiti neka postojeća testiranja kako bi eliminirali nepotrebnu i okrutnu patnju i bol životinja.
Koje vrste alternativa trenutačno postoje ?
Nadležna tijela u Sjedinjenim Državama i Europi nedavno su odobrila još jednu vrstu zamjenskih testova. Riječ je o tzv. "sintetičkoj koži", to jest "Corrositex" koja se može koristiti u ispitivanju onih kemikalija koje mogu uzrokovati štetne reakcije na ljudskoj koži, a dosad su se u njihovim testiranjima isključivo koristile životinje. Kompjuterski modeli također se koriste kao zamjena za životinje u velikom broju testova, najviše u edukacijske svrhe na medicinskim i veterinarskim fakultetima. Isto tako,ljudi kao volonteri sami mogu zamijeniti životinje u raznim istraživanjima, kao što su kozmetički testovi, ljudske kliničke studije i epidemiološke studije koje pomažu u liječenju bolesti. Poboljšani statistički modeli još su jedan u nizu alternativnih metoda koji su iznimno sofisticirani i omogućavaju istraživačima da pretražuju veliku bazu podataka ovisno o životinjama koje su u njima bile korištene. Za više informacija o alternativnim metodama pogledajte web stranicama "Fund for Replacement of Animals in Medical Experiments" (FRAME) i "Humane Society of the United States" (HSUS).
Koje su alternative istraživanjima u edukacijske svrhe ?
Postoji veliki broj alternativa kad se radi o seciranju životinja poput kompjuterskih simulacija, 3D modela i interaktivnih videa. Čak i medicinski studiji rade na usavršavanju "virtualne stvarnosti" u kojoj bi studenti mogli stjecati nova znanja. Za više informacija o 3.700 alternativa koje mogu zamijeniti životinje u edukacijske svrhe pogledajte bazu podataka na web stranici "Norwegian School of Veterinary Science in Oslo", a na stranicama "European Resource Centre for Alternatives in Higher Education" (EURCA) također možete naći bazu podataka nešto manjeg sadržaja.
Što ustvari znači "cruelty-free" ?
Ovaj termin ima različito značenje za različite kompanije. Većina kozmetičkih tvrtki reklamira svoje proizvode kao "cruelty-free" ili "ne testirane na životinjama". Budući da ne postoji suglasnost o značenju tih pojmova, oni često nisu ista stvar za različite kompanije pa je zato nužan oprez prilikom kupnje. Npr. "ne testirano na životinjama" može značiti da je kompanija ograničila ispitivanja na finalnim proizvodima, tj. za one supstance za koje je poznato da su sigurne, korištenjem in-vitro i drugih metoda, uključujući i pomoć ljudskih dobrovoljaca. Ili može značiti da tvrtka ne testira na životinjama, ali kupuje sastojke od kompanija koje vrše testiranja na životinjama. Ili pak, ne testira finalne proizvode na životinjama, ali testira njihove sastojke.
Kako možemo biti sigurni da je kozmetika koju upotrebljavamo čak i onda kada nije testirana na životinjama ?
Svi novi proizvodi moraju proći kroz rigorozna ispitivanja bez obzira koriste li se u pokusima životinje ili ne. U današnje vrijeme, kozmetički proizvođači koriste neku od kombinacija kompjuterskih modela, in-vitro testova i ispitivanja ljudskih volontera umjesto životinjskih testova. Osim toga, većina kozmetičkih sastojaka već je bila testirana na životinjama na nekoj razini i danas se za njih zna da su sigurni za korištenje pa zato ne zahtijevaju primjenu istih životinjske testove.
Zašto većina velikih kompanija koristi životinje u testiranju svojih proizvoda, dok mnogo manje kompanije proizvode bez testiranja na životinjama ?
Prema zakonu svi proizvođači dužni su osigurati podatke o sigurnosti svojih proizvoda. To je lakše učiniti ako je kompanija manja i proizvodi ograničeni asortiman proizvoda korištenjem sastojaka za koje je već poznato da su sigurni. S druge strane, većina velikih kompanija zbog profita stvara nove sastojke i finalne proizvode pa se zato suočavaju s dodatnim problemima - moraju pružiti garanciju da su novi, prethodno ne korišteni sastojci sigurni. U tom slučaju, kompanije obično koriste seriju ne-životinjskih testova prije nego započnu s testiranjem novih sastojaka na životinjama.
Koji se testovi koriste ?
Za sigurnost proizvoda koriste se dvije glavne vrste testova iznimno okrutni - akutni test toksičnosti i kronični test toksičnosti. Prvi se koristi u slučajevima ispitivanja rizika koji može nastati primjerice u nesreći prilikom kontakta sastojaka s očima i kožom a drugi kod ispitivanja dugoročnog rizika koji obično pogoduje nastanku raka, defektima pri rođenju i drugim abnormalnostima. I jedan i drugi su primjeri akutnih testova toksičnosti. "Draize eye" test koristi se kako bi se ispitala iritantnost sastojka i oštećenja na očima zečeva. Supstanca se stavlja na oči zečeva te se prate promjene koje nastaju na očima u usporedbi sa ne tretiranim okom u periodu od 7 dana. Mnoge kompanije više ne koriste ovaj test. Drugi test akutne toksičnosti je poznat u javnosti kao LD50 ("lethal dose 50 percent"). Ovaj test služi procjeni količine supstance koja je potrebna da bi ubila npr. 50% skupine štakora ili drugih laboratorijskih životinja. Obično je riječ o kućanskih proizvodima. Klasični LD50 zabranjen je u nekim dijelovima Europe i Sjedinjenih Država.
Koji su proizvodi testirani ?
Većina proizvoda za svakodnevnu uporabu su testirana na sigurnost. To su lijekovi, cjepiva, kozmetika, šamponi i drugi proizvodi za osobnu njegu, prehrambeni aditivi, sredstva za čišćenje, pesticidi, industrijske kemikalije itd.
Koje se životinje koriste u pokusima ?
Štakori i miševi čine glavninu, oko 85-90% životinja koje se koriste u istraživanjima, edukativne svrhe i ostalim testiranjima. Zečevi, hrčci, psi, mačke, ne-ljudski primati se također koriste.
Gdje znanstvenici nabavljaju laboratorijske životinje ?
Većina laboratorijskih životinja su miševi i štakori koji se uzgajaju specijalno za istraživanja. Približno polovica pasa i mačaka koje se koriste u pokusima također se uzgajaju samo za tu svrhu. Za ostalo se brinu dobavljači. Psi i mačke također se nabavljaju iz utočišta.
Da li je netko prestao koristiti životinje ?
Kozmetička industrija koja je prije 20 godina testirala sve svoje proizvod na životinjama, danas je najbliža tome da u potpunosti prestane testiranjima. Mnoge su kompanije smanjile broj životinja u pokusima za 80-90 posto. Neke su ih u potpunosti prestale koristiti. Od 1980. mnoge su američke kompanije uložile velike iznose novca u korist istraživanja za alternative životinjskim testovima što je djelom i razlog zbog kojeg su morali drastično smanjili broj životinja koje trenutno koriste u pokusima.
Što Vi možete učiniti ?
Naučite što je moguće više o alternativnim metodama i informirajte druge ljude. Što više ljudi zna za njih, to je bolje. Ako ste student ili učenik, pišite seminare ili razgovarajte o toj temi sa kolegama. Iskoristite svaku priliku da date sugestiju u korist alternativnih metoda. Također, možete pisati i slati psima apele političarima i nadležnim institucijama te predstavnicima kompanija pozivajući ih da poduzmu korak više razvoju novih alternativnih metoda i zamijene postojeće životinjske testove. Ne kupujte proizvode onih kompanija koje vrše testiranja na životinjama.
Crna lista
(proizvođači koji vrše pokuse na životinjama):
Artsana SPA (Chicco; finalni proizvodi nisu testirani, ali kupuju sastojke koji su testirani na životinjama)
Bausch & Lomb
Bic Corporation Braun (Gillette Company; Liquid Paper, Flair, Braun, Duracell, Oral-B, Parker Pens)
BioAstin
BioBran MGN-3 (Daiwa Pharmaceutical)
Biotherm Cosmetics & Skin Care
Care
Chacharel Parfums
Chesebrough-Ponds (Faberg, Cutex, Vaseline)
Colgate-Palmolive Co. (Palmolive, Ajax, Fab, Speed Stick, Mennen, Hills Pet Nutrition, Mennen, SoftSoap)
Coty (Adidas, Davidoff, Glow, The Healing Garden, JOOP!, Jovan, Kenneth Cole, Lancaster, Marc Jacob, Rimmel, Calgon, Calvin Klein, Celine Dion, Cerruti, Chipie, Chloé, Chopard, Cindy Adams, Club Med, Coty, David Beckham, Davidoff, Esprit, Glow, The Healing Garden, Isabella Rossellini, Jennifer Lopez, Jette Joop, Jill Sander, JOOP!, Jovan, Kenneth Cole, Kimora Lee Simmons, Lagerfeld, Lancaster, Marc Jacobs, Mary-Kate and Ashley Olsen, Miss Sixty, Monsoon, Nautica, Nikos, Parera, Pierre Cardin, Roland Garros, Roots, Sarah Jessica Parker, Stetson, Vera Wang, Vivienne Westwood)
Dove
Elizabeth Arden (Unilever)
Garnier (Laboratories Garnier Paris)
Giorgio Armani parfemi
Glaxo Smith Kline (Aquafresh, Binaca, Nicorette, Sensodyne, Strep)
Henkel (još uvijek nisu objavili potpunu i trajnu zabranu testiranja na životinjama; Bref, Clin, Fa, Kaloderma, Opti, Palette, Persil, Perwoll, Poly, Pril, Pur, Rex, Schauma, Silan, Solea, Somat, Taft, Vademecum, Weisser Riese)
Helena Rubenstein
Helene Curtis Industries (Finesse, Unilever, Suave)
Johnson & Johnson (Aveeno, Clean & Clear, Neutrogena)
Kimberly-Clark Corp. (Cottonelle, Huggies, Kleenex, Kotex, Pull-Ups, Scott Paper)
Krka
Lek
Lever Bros. (Unilever)
L'oreal (finalni proizvodi uglavnom nisu testirani, ali testiraju sastojke i neke proizvode; Anais Anais; Bilage; Biotherm Cosmetics & Skin Care; Giorgio Armani parfemi; Helena Rubenstein; Logics; Ombrelle; Ralph Lauren; Vital Nutrients)
Lek (Amai, Green Line)
Lancome
Laura Biagiotti
Lux
Mennen Co. (Colgate-Palmolive)
Nina Ricci
Olay Co./Oil of Olay (Procter & Gamble)
Pfizer (BenGay, Desitin, Plax, Visine)
Pliva
Procter & Gamble Co. - P&G (Alfred Dunhill, Ariel, Head & Shoulders, Pantene Pro-V, Anna Sui, Ariel, Atkinsons, Attends, Bess, Blend-a-Dent, Blend-a-Gum, Blend-a-Med, Blendax Anti Belag, Bogner, Bold, Bruno Banani, Camay, Carrera, Charles Jourdan, Cheer, Chiemsee, Chlorhexamed, Cindy Crawford, Clearasil, Cliff, Comet, Puma, Rochas, Scannon, Secret deodorant, Cover Girl make up, Max Factor make up, Crest, Tide prašak, Bold, Camay, Cheer, Comet, Ivory, Spic & Span, Sure, Zest, Dash, Lenor, Max Mara, Medinait, Meister Proper, Antikal, Fairy, Pampers, Luvs, Certina, Jean Patou, Kamill, Lacoste, Laura Biagiotti, Lenor, Litamin, Luvs, Marc O'Polo, Tempo, Bess, Vidal Sassoon Wash & Go, Pantene, Oil of Olaz, Kamill, Certina Med, Litamin, Blendax Anti Belag, Dash, Daymed, Ellen Betrix, Escada, Extase, Firmodent, Wick, Wick Vaporub, Medinait, Gabriela Sabatini, Gabriele Strehle, Galileo, Gerry Weber, Ghost, Gillette Series, Giorgio Beverly Hills, Globe, Gucci, Daymed, Ellen Betrix, Henry M. Betrix, Herbal Essences, Hervé Léger, Hugo Boss, Old Spice, Laura Biagiotti, Otto Kern, Giorgio Beverly Hills, Pringles chips, Shulton, Sir, Spic & Span, Sumatra, Sure, Tempo, Tide, Tom Tailor, Tosca, Trussardi, Valentino, Vidal Sassoon, Wash & Go, The Wella Corporation-Sebastian, Wick, Wick Vaporub, Yardley, Yohji Yamamoto, Zest)
Ralph Lauren
Reckitt Benckiser (Coty, Lysol, Mop & Glo, Resolve, Spray 'N Wash, Woolite)
Redken Laboratories
Roche
S.C. Johnson (Drano, Fantastik, Glade, Pledge, Shout, Windex, Ziploc)
Sanofi (Oscar de la Renta, Yves Saint Laurent)
Sara Lee (Ambi Pur, Badedas, Delial)
Schering-Plough (Coppertone)
Schick (Warner-Lambert)
Shiseido Cosmetics Amerika
Sothys (finalni proizvodi nisu testirani, ali kupuju sastojke koji su testirani na životinjama)
Unilever (Lever Bros., Dove, Calvin Klein, Elizabeth Arden, Helene Curtis, Diversey, Suave, Cerruti parfemi, Chloe, Finesse, Lagerfeld parfemi, Lux, Valentino parfemi)
Wichy
|
srijeda, 26.07.2006.
www.animalliberation.hr
SADISTIČKO NASILJE PREMA ŽIVOTINJAMA U STALNOM PORATU
26.07.2006
Nasilje prema životinjama u našoj je zemlji u stalnom porastu. Toliko je uznemiravajuće i prelazi svaku granicu razuma da je doista krajnje vrijeme da nadležne institucije prestanu s ignoriranjem ovog ozbiljnog problema i počnu raditi svoj posao. Tim više jer je nasilje nad životinjama jedan od pokazatelja ozbiljne devijantnosti našeg društva koje je često povezano i s nasiljem nad ljudima. U prilog tome govore i statistički podaci prema kojima su osobe koje su bile osuđivane zbog nasilja nad životinjama mnogo češće bile nasilno nastrojene i prema ljudima u odnosu na one koji nikada nisu zlostavljali životinje. Ono što posebno zabrinjava su nasilna djeca koja su tri puta više sklonija nasilju i zlostavljanju životinja u odnosu na odrasle osobe, posebno kad je riječ o zanemarenoj djeci. Životinje nisu pošteđene niti nasilja u obitelji. Česti su slučajevi u kojima se nasilni supružnici u stanju ozlijediti ili čak ubiti kućnu životinju svojeg supruga ili supruge koji su žrtve nasilja. Također, osobe koje su osumnjičene za teške zločine nad životinjama, vjerojatno će čak pet više biti uhićena zbog ozbiljnih zločina nad ljudima. Posljednji brutalan zločin nad životinjama dogodio se u Zagrebu u Petrinjskoj ulici gdje je zamijećen mačić sa iskopanim očima. Dojavom jedne građanke slijepi je mačić spašen i smješten do pronalaska udomitelja. Veterinar je potvrdio da mu je netko doista izvadio oči. Zgroženi ovim događajem i ogorčenim zbog nedjelotvornosti sustava apeliramo na sve ljude i nadležne institucije da prestanu s ignoriranjem nasilja. Osim edukacije i borbe protiv specizma, jedno od rješenja problema ukorijenjenog nasilja svakako je uža suradnja policije i nadležnih službi za zaštitu životinja kako bi se ubuduće reduciralo nasilje nad životinjama.
POLICAJAC UBIO PSA KOJI JE UGRIZAO PROLAZNICU
24.07.2006
Stranice crne kronike posljednjih tjedana pune su naslova o napadima životinja, a posljednja je u nizu vijest o "obračunu" zagrebačke policije s podivljalim psom lutalicom koji je jučer kod Mirogoja za nogu ugrizao 49-godišnju prolaznicu nanijevši joj lakše ozlijede, dok je taj napad nesretnu životinju stajao glave. Čuvši zapomaganje napadnute žene jedan je građanin pozvao policiju, a psi koji su u međuvremenu pobjegli u obližnju šumu istrčali su po njihovom dolasku. Jedan od pasa krenuo je prema policajcu, a on je na to izvukao pištolj i hicem ubio životinju. Za sada nema informacija je li pas bio zaražen od bjesnoće. Ipak, sigurno je da je ovaj potez policajca bio veoma opasan, nepromišljen i neprihvatljiv jer se njime šalje poruka građanima da je oružje legitiman način rješavanja svih problema. Kaznu treba snositi svaka osoba koja je skrbnik napuštene životinje i protiv kojeg bi se u ovakvom slučaju u najmanju ruku trebalo podnijeti prekršajnu prijavu. Neprihvatljivo je da se policija razmahuje oružjem i bavi onim problemima koji su ustvari zadaća veterinarskih službi. A da ne spominjemo neodgovorno i nesavjesno pisanje pojedinih medija o napadima životinja koji su dosada samo pridonijeli izazivanju histerije kod ljudi zbog čega će na kraju ponovo ispaštati nedužne životinje.
U CENTRU ZAGREBA PRODAJU MEDVJEĐE MESO
Nažalost, nije neobično da u samom centru Zagreba možete nabaviti meso medvjeda, muflona, jelena, srne ili vepra. Takvi proizvodi predstavljaju vrhunac domaćih delikatesa spravljenih po tradicionalnim recepturama i to uglavnom za turiste koji su spremni posegnuti dublje u džep pa ih neće toliko zaprepastiti da cijena jednog kilograma medvjeđeg buta u "Natura Croatici" u Preradovićevoj iznosi 700 kuna. Svi su ovi proizvodi ovjereni i potvrđeni certifikatima o kakvoći od strane nadležnih tijela, što znači da je za legalnu prodaju medvjeđeg mesa dopušten odstrel petero medvjeda godišnje. Ono što posebno zabrinjava jest crno tržište mesa divljači koje je veoma rašireno i dobro organizirano u našoj zemlji. Zahvaljujući krivolovu meso lovne divljači može se bez problema i bilo kakve kontrole naći u mnogim restoranima Like, Gorskog Kotara i Istre gdje su takvi proizvodi iznimno cijenjeni i predstavljaju sam vrhunac turističke ponude u zemlji. Medvjeđe meso jedno je od skupljih jela u restoranima. Poznato je da odstrel odraslog medvjeda obično iznosi 7.000 eura, a za kapitalne primjerke 15.000 eura. Srneće meso, prema dostupnim podacima moguće je nabaviti od krivolovaca već za 500 kuna. Bez ikakvog pretjerivanja, lovni turizam u našoj zemlji očigledno predstavlja bitnu stavku u državnom proračunu. Umjesto da čuvamo životinje i pokažemo ljudima kako one slobodno žive u prirodi, naša zemlja poziva turiste da dođu loviti i ubijati životinje koje ćemo im uz sve to servirati mrtve na tanjuru kako bi na taj način mogli "uživati" u Hrvatskoj. Kao udruga za prava životinja osuđujemo i strogo se protivimo lovu i krivolovu te smo uputili apel trgovini "Natura Croatica" da prestanu s nabavkom i prodajom takovih proizvoda jer oni nikako ne mogu biti na ponos naše zemlje i kulture.
|
nedjelja, 23.07.2006.
Oslobođenje životinja
SPECISTIČKE REKLAME I IGRAČKE
23.07.2006
Ove fotografije na www.animalliberation.hr prikaz su jedne u nizu specističkih reklama namijenjenih djeci, a zanimljive su prije svega jer najbolje ilustriraju predrasude i uvriježene stavove o životinjama koje žive samo kako bi služile ljudima. Danas, u moru dječjih igračaka glavno mjesto već odavno ne zauzimaju plišane igračke u likovima životinja. Umjesto toga, djeci je već u najranijoj dobi omogućeno da sami izgrade svoju obitelj i društvo u mnoštvu plastičnih kockica i likova, u kojima ne-ljudska bića kako to biva u stvarnom životu zauzimaju mjesto "niže vrste", inferiornije u odnosu na čovjeka. Proizvođači igračaka tako djeci nude mogućnost da npr. sami izgrade vlastitu mesnicu ili "vodeni" park. Ne treba isticati da živimo u svijetu daleko od bajki kakve prodaju kreatori igračaka. Mi zapravo živimo u svijetu mehaniziranog i strukturnog iskorištavanja i klanja životinja. Ako posebno obratite pozornost na likove sa slika, zasigurno ćete primijetiti da su odjeveni u odjeću iz ne tako davne prošlosti, a u dječjim igrama one prikazuju i našu sadašnjost i budućnost koje su "upakirane" u ove neobično mirne i iritantno nasmiješene plastične figurice.
AUSTRIJA: LJUDSKO MESO NA PRODAJU
23.07.2006
Istovremeno se u Austriji u sedam različitih gradova održalo sedam akcija, a sve s istim ciljem kako bi aktivisti svojim sugrađanima rasvijetlili pravu istinu o jedenju životinjskog mesa. Aktivisti su se stoga poslužili usporedbom ljudskih i ne-ljudskih bića, tako što su se oblijepili prozirnom folijom i s deklaracijama, poput životinjskog mesa u trgovinama, zauzeli glavne trgove u sedam austrijskih gradova. Na taj su način htjeli pokazati javnosti da sve životinje, uključujući i ljude, zajedno dijele isto tijelo i meso. Jedina razlika u tome jest to što je jedenje životinjskog mesa legalno, a ljudskog ilegalno. Voditelj akcije izjavio je: "Riječ je samo o tradiciji koja nam nalaže čije je meso jestivo, a čije nije. Drugim riječima, mi govorimo o ubojstvu samo kada mislimo na ljude, dok je upravo suprotno kada je riječ o životinjama".
POMOĆ NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA U LIBANONU
23.07.2006
Libanonski pokret za prava i zaštitu životinja ovih se dana bori kako bi se spasile životinje pod skrbi na područjima zahvaćenim ratom. Glasnogovornik organizacije BETA-e (Beirut for the Ethical Treatment of Animals) kazao je da aktivisti na terenu imaju velikih teškoća, budući da je Libanon sada u ratu, a oni su u potpunosti odsječeni od ostatka svijeta. "Nužna dobra za liječenje naših životinja sve je teže pronaći, a ono što je dostupno sada je mnogo skuplje", rekao je. Aktivisti strahuju da će, ukoliko dođe do potpunog kolapsa u zemlji, izvori sredstava za ovu organizaciju biti zatvoreni. "Mnogi od nas riskiraju vlastiti život kako bi odlazili u skloništa rano ujutro i odlazili kasno navečer", dodao je BETA-in glasnogovornik. "Sklonište za pse nalazi se u predgrađu na granici Dahye gdje se trenutno odvijaju najžešći napadi, zbog čega je sklonište u opasnosti". Nema sumnje da više od 130 pasa iz skloništa trenutno pati. Što se tiče mačaka, BETA osigurava dva skloništa sa oko 100 mačaka u Beirutu. Ova organizacija osnovana je prije dvije godine te je izgradila prvo sklonište za pse i mačke u Libanonu. Glasnogovornik dodaje kako su psi neprestano u strahu od bombi koje se ispaljuju u neposrednoj blizini skloništa. "Nužno su nam potrebni hrana i lijekovi. Budući da je sklonište u neposrednoj opasnosti, činimo sve što možemo kako bismo premjestili pse iz Beiruta, a to znači i veće troškove kako bismo psima osigurali smještaj". (http://beta.beirut.com/donate.php)
UDOMITE PSA IZ AZILA
21.07.2006
Udruga je pokrenula kampanju pod nazivom "Udomite psa iz azila Dumovec" kojom pozivamo građane na odgovornost i brigu za kućne životinje, a posebno na suosjećanje prema napuštenim životinjama. Ukoliko se odlučite usvojiti životinju iz azila, spasit ćete nečiji život. Iako životinja lutalica ima tokom čitave godine, najveći broj napuštenih životinja javlja se u razdoblju godišnjih odmora i praznika. Mnogi ljudi ostavljaju životinje iz sebičnih razloga ili onda kada shvate da se one ne uklapaju u njihov način života ili zato što nisu u mogućnosti zadovoljiti njihove potrebe i uvjete za držanje. Stoga, apeliramo na građane da ne napuštaju i ne odbacuju životinje jer one nisu stvari ili igračke koje se lako mogu zamijeniti ili odbaciti kada se to čovjeku prohtje. Ukoliko se pak, odlučite za udomljenje životinja imajte na umu da je to veoma važna odluka jer je potrebno posebnu pažnju posvetiti higijeni, prehrani, zdravlju i kretanju životinja. Ipak, dom, ljubav i volja koju ćete pružiti usvojenim životinjama one će vam vratiti s velikom ljubavi i zahvalnošću. Udruga će u sklopu kampanje, organizirati postavljanje štandova kojima je svrha edukacija građana o zaštiti napuštenih životinja te odbacivanje predrasuda zbog kojih ne bi bili voljni udomiti starijeg psa ili psa koji ne dolazi od uzgajivača jer veliki broj napuštenih pasa upravo traži novi dom. Promotivni letak kampanje možete pogledati na www.animalliberation.hr
|
srijeda, 19.07.2006.
Kako bi napravila mjesta za G-8 summit ruska je vlada hapsila beskućnike i brutalno ubijala štenad
Kako bi napravila mjesta za G-8 summit ruska je vlada hapsila beskućnike i brutalno ubijala štenad
19.07.2006
ST. PETERSBURG, 15. srpnja 2006. - Anti-globalisti, ostali prosvjednici protiv G8 summita i različiti protivnici predsjednika Vladimira Putina, njih 150, opkoljeni su u subotu na stadionu na rubu centra grada. Nitko tko se nije identificirao nije mogao ući u taj krug kao što ni nitko tko je bio dio neke organizirane grupe prosvjednika iz njega nije mogao izaći.
Ipak, jedna grupa optimista prišla je policijskoj liniji i pristojno priupitala da ih puste da mirno prođu izvan ograđenog koridora. "Ne može, takve su naredbe", odgovorio je policijski službenik.
Za Putinove goste na ovom godišnjem okupljanju vođa Grupe osam vodećih industrijskih demokracija - predsjednici, premijeri, njihove velike delegacije i svjetski mediji - St. Petersburg bio je jedno idilično i odlično organizirano mjesto u kojem su mogli samo uživati.
Kremlj nije štedio da organizira jedan razmetljivi summit. Putin je svoje goste smjestio u Konstantinovu palaču u Sterlni, nedaleko od samog grada. To je palača koju je počeo graditi još Petar Veliki, a koju je Putin specijalno za ovaj summit preuredio u suvremeni "Versailles".
Uz to što je za svoje kolege transformirao ovu ruševnu građevinu iz 18. stoljeća u pozlaćenu plaču sa 1 000 soba u pravom carističkom stilu, Putin je izgradio i 20 dodatnih vila, svaku sa unutrašnjim bazenom. Izgradio je i posebno pristanište, heliodrom, muzej, hotel s 4 zvjezdice, kanale, fontane, pokretne mostove i jedan otočić. Prva večera, kojom se i otvorio summit, održana je u obližnjem Pterhofu, u bajkovitom ljetnikovcu Petra Velikog.
Rusi, koji su unajmili američku agenciju za odnose s javnošću Ketchum Inc. da se brine o imidžu zemlje za vrijeme trajanja summita, strane su novinare svaki dan na mjesto odvijanja summita iz njihovih hotela uz rijeku, dovozili hidrokrilcima te im tamo osigurali dotjerane prostorije opremljene sa "flat-screen" televizorima i stotinama kompjuterskih terminala. Osigurali su im i ono ključno za građenje dobrog imidža: besplatno pivo, vino, vodku te golišave plesačice.
No, za nepozvane i nepoželjne - a to je širok spektar grupa, od političkih aktivista do pasa lutalica - St. Petersburg bio je samo jedan od poligona gdje je ruska država odlučila čvrsto kontrolirati bilo kakave disidente i održati sliku reda. Taj je fenomen Sergej Markov, politički savjetnik koji radi za Kremlj, u nedavnom intervjuu opisao kao "birokratsku hiper-odanost".
"Ne dolaze sve naredbe iz Kremlja, pojedini birokrati sami odlučuju da je to ono što trebaju učiniti", istaknuo je Markov dok je objašnjavao pojavu maltretiranja opozicionih pojedinaca.
Put do St. Petersburga za Lidiyu Rybinu, 68-godišnju aktivistkinju za ljudska prava iz Tambova, pretvorio se u neobično dugu vožnju autobusom. Rybina, koja je putovala skupa s drugim ženama, napustila je Moskvu u četvrtak u 21 sat očekujući normalno putovanje od dvanaest sati sa kratkim zaustavljanjima no u St. Petersburg stigla je tek trideset sati kasnije. U međuvremenu policija je autobus njene grupe zaustavila čak 10 puta. Provjeravali su domaće putovnice, papire vozača te neprestano ispitivali mehaničko stanje autobusa, ispričala je Rybina.
"Na to gledam kao na uspjeh jer time pokazuju da ih je strah", rekla je Rybina.
Neke druge grupe nisu niti stigle do St. Petersburga. Deseci ljudi koji su putovali na prosvjed protiv summita uhićeni su, a prema navodima Tatiane Kosinove iz "Research and Information Center Memorial"-a, vodeće grupe koja se bavi ljudskim pravima, Andrei Dmitriev, član radikalne grupe "National Bolsheviks", nestao je negdje kod Tvera, prošlog tjedna. Aktivisti očekuju da će se Dimitriev pojaviti na sudu najvjerojatnije tek u utorak kad predsjednik Bush i ostale vođe napuste zemlju.
U samom St. Petersburgu policija je posjetila domove desetaka aktivista, najšireg političkog spektra i odvela ih u postaje na informativne razgovore. "Policiju je zanimalo planiraju li protestirati te su im predložili da za vrijeme summita napuste grad na par dana.", ispričao je Alexander Skobov, suosnivač Anti - Nazi centra u St. Petersburgu te dodao kako su njega osobno ovaj tjedan posjetila dva policijska službenika.
"Naš poglavar organizira zabavu i mi je ne smijemo upropastiti. To je jedina logika koju ja vidim iza ovih privođenja", rekao je Skobov.
"Gradski beskućnici su skupljeni i odvezeni u napuštene sovjetske kampove u udaljena predgrađa. Pustit će ih vjerojatno sljedeći tjedan", ispričala je Tatiana Kosinova.
Službenici su također proveli kampanju čišćenja grada od štakora te pasa i mačaka lutalica. Životinje koje su lutale gradom otrovane su, a njihova tijela su spaljena, izvješćuje "Baltic Care of Animals". U pismu kritike koje je ta organizacija uputila liderima G-8 također stoji kako gradski službenici "nisu čak niti upotrebljavali otrov već su umjesto toga ubijali štenad lupajući njihovim glavama o zid i režući im grla žicama."
Na ovom samitu možda se ponajviše isticao izostanak mladih aktivista iz raznih zemalja koji sudjeluju u šarenim i ponekad nasilnim protestima na svakom G-8 sastanku.
Jedna srčana grupa krenula je iz Berlina na biciklima, a među njima bio je i Švicarac Adrian Sauter. Uhićen je, skupa sa dva Nijemca, 9. srpnja u St. Petersburgu te je sljedećeg dana osuđen na 10 dana zatvora. Policija je optužila Sautera za psovanje u javnosti, izvijestili su aktivisti koji su pratili to kratko suđenje. Kada je sudac na suđenju upitao policajca na kojem je jeziku Sauter opsovao, ovaj mu je odgovorio: "Na švicarskom."
Izvor: Infoshop
Prijevod: animalliberation.hr
|
utorak, 18.07.2006.
Vijesti s fronte
Prenoseno iz anarhističkog dnevnika, mjesečnika "Abolishing the borders from below", srpanj 2006.
www.animalliberation.hr
Oslobođenje životinja
18.07.2006
RUSIJA
A.L.F. Demo
Demosi su počeli 14. svibnja 2006. protiv uzgajivača životinja za vivisekciju. Sudjelovalo je oko 50 ljudi. Nije bilo uhićenja. Dva alternativna sajta s kojih se može skinuti video zapis akcije:
www.animalliberationfront.com/ALFront/Actions-RussianALF/pushino.wmv
indyvideo.ru/video/2006/20060514_pushino.wmv
A.L.F. RUSIJA
8. lipanj, grad Dubna - po noći R.A.L.F. aktivisti i aktivistkinje su napravili/le akciju protiv krznarije "MehiCo". To je jedini veliki dućan u gradu koji prodaje krzno i životinjsku kožu. Kao rezultat akcije čekićima i ciglama razbijeni su svi prozori, vrata te neonski natpis. Napisani su slogani kao "Krzno je ubojstvo" i "Evo vam za krzno". Prema različitim izvorima, šteta se procjenjuje na oko 2500 $.
27. svibanj, Rusija - došli smo noću na teritorij "Rappolovo", farme za uzgoj laboratorijskih životinja blizu St. Petersburga, koja pripada ruskoj Akademiji medicinskih znanosti. Tamo su bile životinje u nekoliko baraka koje su predbilježene za pokuse. Razbili smo bravu na baraci gdje su štakori i ušli. U nekoliko prostorija bile su police sa kavezima punim štakora. Skinuli smo ih dolje, otvorili i prebacili štakore u vreće i drvene kutije. Nismo imali puno vremena pa smo stigli osloboditi oko 500 štakora. Napisali smo na zidovima "Vivisektori su teroristi", "Oni nisu za eksperimente", "A.L.F."" itd. Jedna linija oslobođenih štakora je uzgojena od kompanije Charles River United Kingdom, koja je kasnije počela zarađivati prodajući ih farmama za uzgoj i laboratorijima diljem svijeta. "Rappolovo" prodaje životinje za okrutne eksperimente znanstvenim organizacijama u Rusiji i okolnim zemljama. Veliki dio životinja iz "Rappolova" odlazi u St. Petersburški zoološki vrt kao hrana za grabežljivce -- to nam otkriva dnevnik koji je nađen tijekom upada na farmu. Unatoč broju štakora u vrećama, niti jedna životinja nije patila niti je ozlijeđena. Svi/e su sada na lijepom mjestu gdje su im životi zaštićeni od okrutnih ljudi. Žao nam je što nismo mogli spasiti sve životinje sa farme "Rappolovo". Ovaj pothvat posvećujemo svim aktivistima/kinjama za prava životinja koji su sada u zatvoru.
7. travanj 2006. Moskva - aktivisti/kinje su grafitirali/le slogane protiv pokusa na životinjama na području koje pripada Moskovskom državnom sveučilištu. Glavni cilj je bio Odsjek za biologiju jer je unutar njega događa najviše okrutnih pokusa. Aktivisti/kinje pišu: "Napisali smo slogane na zidovima zgrade, unutar lukova i na zgradama koje su blizu Odsjeka biologije. Slogani govore da je vrijeme da se prestanu ubijati životinje i da je Odsjek za biologiju centar obrazovanja ubojica. Sramota je da ti ljudi pod idejom o edukaciji unakažavaju i ubijaju bespomoćna bića!" (R.A.L.F. supporters group)
A.L.F. TURSKA
21. svibanj 2006. Istanbul - Na Istanbulskom Šumarskom sveučilištu otrgnuto je 9 postera i najava za knjigu, od strane Hayvan Kurtulus Cephesija (A.L.F.). Naziv knjige glasi "40 godina lova Hayati Pirselimoglua". Ova knjiga je biografija o slavnom lovcu Hayati Pirselimoglu iz Turske. Ubio je mnogo životinja širom svijeta. Aktivisti/kinje su napisali/le na poster - "Lovci ubijaju, vlada promatra. Ali mi ne gledamo, mi ćemo ih napasti". Poster je skinuo asistent nakon samo 30 minuta. Aktivisti kažu: "U 30 godina uništeno je 40% divljeg života Turske. A sada lovci žele još lovačkih prava i pokušavaju ubiti još životinja. Naša borba protiv lovaca će rasti svugdje i stalno. Naći će svoja vozila zapaljena, prozore kuća razbijene- -ako ne prestanu loviti."" (Izvještaj aktivista/kinja u Turskoj)
ITALIJA: ZAPALJENA ZGRADA FARME ZA UZGOJ KUNA
15.06.2006
U ranim satima 9. lipnja, zapaljen je dio zgrade farme za uzgoj kuna u Rovolonu nedaleko od Padove. Dim paljevine širio se iz onih djelova zgrade gdje je farmer držao hranu. Sva raspoloživa mašinerija nestala je u plamenu. Na pitanje novinara, vlasnik farme rekao je da sumnja na aktiviste za prava životinja budući da je pas čuvar, pronađen nekoliko metara dalje od zgrade, dok oko 5.000 zatočenih kuna nije uopće bilo ugroženo zbog vatre. Šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća eura. Zgrada je ozbiljno oštećena i očito neće biti osposobljena za rad još dugo vremena.
OSLOBOĐENO 9 ZEČEVA U STOCKHOLMU
15.06.2006
U noći, 29.svibnja devet je zečeva oslobođeno sa "Per Mattssons" farme za uzgoj životinja radi mesa u Bergu, na sjeveru Stockholma. Prošlo je gotovo dvije godine otkad su ALF-ovci s farme oslobodili 62 zeca. Aktivisti slave život i slobodu ovih devet zečeva, u nadi da će i ostali dobiti priliku u budućnosti da žive svoj život izvan rešetki kaveza.
SPAŠENO 35 KOKOŠI SA FARME U DELAWERU
15.06.2006
Početkom lipnja, 35 kokoši, oslobođeno je sa farme koja služi baterijskom uzgoju kokoši za dobivanje jaja u Delaweru. Aktivisti su usred noći ušli u otključanu farmu te oslobodili kokoši koje su se nalazile u tijesnim kavezima, i koje su prvi puta u svom životu, nakon izlaska osjetile svježi zrak. Sve su kokoši sretno udomljene i žive slobodno i mirno.
DIREKTNOM AKCIJOM OSLOBOĐENO 10-AK ŽIVOTINJA
30.05.2006
Animal Liberation Front je u nedjelju 21.05.2006. u zagrebačkom naselju Jakuševac izveo akciju oslobađanja zatočenih životinja. U večernjim satima primječeno je vozilo higijenskog zavoda grada Zagreba, poznatiji kao šinteri, iz kojega se čuo lavež i cviljenje. Pokušalo se otvaranjem vrata pustiti pse na slobodu ali bila su zakljuačana bravom i lokotom. Tada je odlučeno da će se sačekati povratak šintera koji će otvoriti vrata te će se akcija pokrenuti u tom trenutku. Kada je šinter naišao, vrlo grubo vukući i pokušavajuci ubaciti još jednog psa u kombi, napadnut je suzavcem te su dvostruka vrata od kombija otvorena. Na slobodu je istrčalo 10-ak pasa, a na odlasku su prerezane gume na vozilu. Nakon nekog vremena na mjestu događaja pojavila se i policija. Inace, akcija nije objavljena u medijima, a ni A.L.F. neće slati nikakva priopcenja u širu javnost, eventualno na anrhističke medije. Nije nam stalo do medijske pozornosti već do rezultata akcije. Preneseno sa www.kontra-punkt.info
NOVI NAPAD NA MILANSKO SVEUČILIŠTE
15.05.2006
Krajem travnja dogodio se drugi ALF-ov napad na milanskom sveučilištu, ovog puta na farmaceutskom odsjeku, javlja skupina talijanskih aktivista. Početkom travnja, u vrijeme uskršnjih blagdana, dvanaest koza oslobođeno je s farme Borgo Adorno u Cantalupu koja se nalazi u vlasništvu milanskog sveučilišta. Koze su bile namijenjene pokusima, a trebale su tragično završiti kao tradicionalno uskršnje jelo narednog vikenda."Ono što smo vidjeli u organskom uzgoju nije puno drugačije od ostalih oblika proizvodnje: zdravlje životinja je loše, odrasle ženske su prisiljene stajati pod svjetiljkama danju i noću što uzrokuje veću toplinu, mali kavezi za kratki i neugodan život", kazali su aktivisti. Koze se koriste zbog mlijeka i mesa, ali i za proizvodnju kožarskih proizvoda. Mladi se odvajaju od majki odmah ili nakon samo nekoliko tjedana. Mlade koze služe za buduću proizvodnju mlijeka, a jarići bivaju ubijeni za meso. Farmaceutski odsjek napadnut je usred bijela dana, 27.travnja i to samo tri tjedna nakon napada Odsjek za poljoprivredu. 8 biglova, 3 zlatna retrivera, 12 zečeva i nekoliko miševa i štakora oslobođeni su i sigurno smještena u svoje nove domove. Policija i vodeći ljudi sveučilišta, izdali su upozorenje da je troje zečeva zaraženo virusom. No, takvim se upozorenjima već služila policija u drugim zemljama u svijetu gdje su bile oslobađane životinje i nijedna od njih nije prijavljena zbog virusa. Osumnjičenih nema, a istraga još uvijek traje.
MOSKOVSKI AKTIVISTI OSLOBODILI ŠTAKORE IZ LABORATORIJA
12.05.2006
4.svibnja, ALF-ovi aktivisti u Moskvi ušli su u područje jednog od laboratorija i oslobodili sedam štakora. Dva su štakora bila obačena kao da su smeće; nisu imali oči i bili su ostavljeni u kavezu da umru pod snažnim suncem, bez hrane i vode. Svi su sada sretno udomljeni i uspješno se oporavljaju, javljaju ruski ALF-ovci.
NAPAD ALF-ovaca NA FARMU KRZNAŠICA U MINNESOTI
02.05.2006
ALF-ovi aktivisti preuzeli su odgovornost za oslobođenje tisuće kuna sa krznarske farme u Howard Lakeu u Minnesoti u subotu, 29.travnja. Prema izvoru, aktivisti su istog dana rano ujutro isplanirali put do ranča, prerezali žičanu ogradu i otvorili ulazna vrata prije nego su oslobodili životinje. Primijetili su da je veliki broj kuna imao problema s hodanjem zbog katastrofalnih uvjeta u kojima se nalaze unutar kaveza. Ista je farma već doživjela sličan napad ALF-ovaca prije gotovo 10 godina. Aktivisti su akciju organizirali također i u znak podrške ALF-ovom zatvoreniku, Peteru Youngu koji je optužen za čitav niz krivičnih djela 2005. godine, počevši od napada na farmu krzna u South Dakoti 1997. što je rezultiralo njezinim zatvaranjem. Peter Young nalazi se na odsluženju 22-godišnje kazne u zatvoru u South Dakoti.
OŠTEĆEN URED GLAXO SMITH KLIEN-a U ŠPANJOLSKOJ
02.05.2006
U noći 22.travnja, u znak obilježavanja Međunarodnog tjedna laboratorijskih životinja, jedan od ureda Glaxo Smith Kline u Andalucía, kompanije koja posluje s HLS-om, odgovornim za smrti stotine tisuća laboratorijskih životinja, redekoriran je gađanjem crvenom bojom u obliku "bombi" izrađenih od žarulja. Španjolski ALF-ovci poručuju da je ovo tek jedna u nizu sabotaža te najavljuju nastavak borbe za oslobođenje životinja svim raspoloživim sredstvima.
AUSTRIJA: UNIŠTENA UMJETNIČKA INSTALACIJA SA ZATOČENIM ZLATNIM RIBICAMA
02.05.2006
Umjetnička instalacija Marca Evarisittija koja je prošlog mjeseca bila postavljena na izložbi u Dornbirnu u Austriji, zasigurno je skrenula pozornost javnosti, ali ne samo iz "umjetničkih" razloga. Naime, instalacija koju je sačinjavalo deset miksera napunjenih vodom u kojima su se nalazile zlatne ribice, uništena je već 21.travnja, nakon što su aktivisti provalili u umjetničku galeriju i oslobodili zatočene ribice te uništili svih deset miksera.
OSLOBOĐENO 126 ŽIVOTINJA IZ LABORATORIJA U ŠVEDSKOJ
19.04.2006
Laboratorij Sveučilišta u Stockholmu u Švedskoj posljednja je meta ALF-ovih aktivista koji su 17.travnja, ušli u zgradu oslobodivši 126 životinja, od toga 99 miševa, 14 hrčaka i 13 štakora. Zidovi i oprema išarani su i zaliveni crvenom bojom. Ova akcija dogodila se usporedo s početkom Tjedna laboratorijskih životinja koji se obilježava svake godine diljem svijeta. Brojne organizacije i aktivisti tih dana pokušavaju skrenuti pozornost javnosti na položaj životinja koje se koriste u testiranjima i istraživanjima. Ujedno, žele educirati javnost o znanstvenoj, moralnoj i ekonomskoj neprihvatljivosti iskorištavanja životinja u eksperimentima.
AKTIVISTI S FARME OSLOBODILI 47 KOKOŠI
18.04.2006
Četrdeset i sedam kokoši spašene su s farme Dotetorps na jugu Švedske, početkom travnja. Riječ je o jednoj od nekoliko farmi koja još uvijek odbija prihvatiti pravilnik o baterijskom uzgoju u skladu s novim zakonom o zaštiti dobrobiti životinja koji nalaže farmerima da osiguraju veće kaveze za kokoši. Aktivisti koji su ušli u farmu izjavili su da su kavezi "prenapučeni", a u većini slučajeva najmanje je pet kokoši bilo u jednom kavezu, iako zakon nalaže da ih u kavezima ne smije biti više od tri. Također su primijetili su mnogo mrtvih kokoši u kavezima.
NAPAD NA FARMU JELENA
24.03.2006
Policija traga za nepoznatim počiniteljima koji stoje iza napada na obiteljsku farmu jelena u Fifeu. Vlasnici farme sumnjaju da je riječ o aktivistima za prava životinja te su izjavili kako je stotinu metara ograde uništeno s očitom namjerom da se oslobode jeleni s farme. Napadači su osim toga, išarali kompleks farme porukama "Smeće" i "Ovo je zatvor za divlje životinje". Policija i dalje istražuje tko stoji iza ovog napada koji se dogodio u noći sa srijede na četvrtak. Farma "Reediehill" koja se bavi uzgojem jelena i prodajom mesa divljači posluje već 30 godina i prva je komercijalna farma za uzgoj divljači u Britaniji. Vlasnici farme, 54-godišnja Nicola Fletcher i 59-godišnji John Fletcher ostali su šokirani nakon što su u četvrtak rano ujutro otkrili štetu na farmi. Obitelj Fletcher sumnja da iza napada stoje aktivisti ALF-a. "Imali smo već slične napade na sličnim mjestima u čitavoj Britaniji. Ali ovo nije farma za uzgoj pilića, ovo je daleko od toga." - rekla je Stella Fletcher, 28-godišnja kćer i jedna od vlasnica farme. Ona tvrdi kako na farmi postoji bezbroj prostorija i specijaliziranih alata gdje se jeleni ubijaju na najhumanije moguće načine. Prema njihovim saznanjima, niti jedan od 500 jelena nije pobjegao s farme.
ELF-OVAC U ZATVORU ŠTRAJKA GLAĐU ZBOG VEGANSTVA
11.03.2006
ELF-ov aktivist, Eric McDavid koji se nalazi u zatvoru, objavio je štrajk glađu u srijedu, 8.ožujka u znak prosvjeda zato što je zatvorska uprava odbila njegov zahtjev da u Okružnom zatvoru u Sacramentu u Kaliforniji ima osigurano pravo na vegansku prehranu. McDavid nije u mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe u skladu s veganskom prehranom, a s tim se problemima suočava još od uhićenja 13.siječnja 2006., usprkos naporima njegovih odvjetnika i prijatelja, da mu zatvor osigura veganske obroke. Prije nego je objavio štrajk glađu, McDavid je preživljavao uglavnom na smrznutom voću i proteinima iz žitarica koje je morao sam nabavljati zahvaljujući pomoći izvan zatvora. Zatvorska sestra i nutricionistkinja pokuąala mu je pomoći kako bi barem dobio pravo na dva veganska proteinska shakea na dan, ali zatvorski je liječnik to odbio uz obrazloženje da za to moraju postajati isključivo "zdravstveni razlozi". Eric je u objašnjavajući svoje zahtjeve u pismu zatvorskoj upravi napisao "moja veganska uvjerenja i moral ilustriraju moj način života koji pokazuje poštovanje prema svim oblicima života, priznajući pravo svih živih bića... Potpuno je neetičan odnos ljudi prema drugim živim bićima... (Veganska prehrana) zdravija je za mene i planet na kojem živimo". 28-godišnji McDavid uhićen je u siječnju zajedno s dvoje aktivista, 20-godišnjim Zacharyjem Jensenom i Lauren Weiner zbog ątete na mjesnim zgradama organizacija koje uzrokuju goleme štete okolišu zbog čega bi se mogli suočiti s zatvorskom kaznom u trajanju od 5 do 20 godina. Tužiteljstvo zahtjeva zatvorsku kaznu kao poruku svim mladim idealistima ako se odluče na nasilne aktivnosti u rješavanju svojih zahtjeva. Ovo nije izoliran slučaj jer se u Americi trenutačno vodi više suđenja u ime tzv. "ekoterorizma". Zahvaljujući medijima koji su u vlasništvu korporacija koje su najzaslužnije za eksploataciju životinja, prirode i ljudi, aktiviste koji se drznu napasti njihove interese, etiketiraju bezličnim formama poput "ekoterorista" i "ekstremista", odnosno, sebičnih osoba koje ne mare za druge. Služeći se raznim trikovima propagandne mašinerije, mediji nastoje utišati njihove zahtjeve i ideje koje idu na štetu profitabilnim interesima kapitalista.
ŠESTERO AKTIVISTA OSUĐENO ZBOG ANIMAL-TERORIZMA
03.03.2006
Šestero aktivista za prava životinja, osuđena su jučer zbog širenja mržnje, prijetnji i krađe udruženja koja su poslovala s istraživačkim laboratorijem u New Jerseyju. Presudu je donio federalni sud u Trentonu, slaveći pobjedu vlasti u suđenju koji je predstavljao svojevrstan test demokracije i granica aktivizma koje navodno graniči s kriminalnim ponaąanjem. Svi optuženi, mladi su ljudi koji su se služili Internetom kako bi organizirali terorističku kampanju protiv pojedinaca koji posluju s Huntingdon Life Sciences, kompanijom koja iskorištava životinje za testiranje proizvoda farmaceutskih tvrtki s kojima posluje. Mete su se žalile na provale, primanje anonimnih telefonskih prijetnji, nalaženje poruka "Ubojice pasa" napisanim na svojim domovima i prilazima kuća, objave imena i dobi njihove djece itd. Optuženi koji su čalnovi organizacije "Stop Huntingdon Animal Cruelty", kazali su da su optužbe kršenje njihova prava na slobodan govor i da njihova djela nemaju nikakve veze s kriminalnim zločinom. Osuđeni na temelju optužbe za širenje terorizma i provala su Joshua Harper iz Seattlea, Andrew Stepanian iz Huntingtona i Lauren Gazzola, Jacob Conroy, Kevin Kjonaas koji zajedno ľive u Pinole, Kaliforniji. Šesti osuđenik, Darius Fullmer iz Hamilton proglašen je krivim na temelju optužbe o zavjeri. Sutkinja Anne Thompson izrekla je trogodišnju kaznu zatvora za osuđenike, iako se složila s mogućnošću ranijeg puštanja uz jamčevinu.
12 AKTIVISTA UHIĆENO NA PROSVJEDU PROTIV TRANSPORTA OVACA
11.02.2006.
12 ljudi uhićeno je na prosvjedu protiv transporta ovaca na sjeverozapadu Tasmanije. Nekolicina prosvjednika probila je policijske barikade, vezavši se za ulaz na transportnom brodu "Al Messiah", kako bi spriječili pretovar oko 50.000 ovaca na bord za Srednji Istok. 40 ljudi spriječilo je pristup dokovima tako što su legli pred kamione. Prije toga, dio aktivista gumenim su čamcima pokušali spriječiti uplovljavanje broda "Al Messiah" u tunel Devonport. Međutim, policija je probila njihovu vodenu blokadu i uhitila dio prosvjednika koji su se približili bordu. Ubrzo nakon toga, uhitili su preostale prosvjednike koji su u luci zapriječili prolaz kamionima. U obrazloženju policijski je inspektor, Adrian Shadbolt kazao da nema ničeg spornog u postupcima policije koja nastoji osigurati javni red i slobodan prolaz kao i slobodno okupljanje i zaštitu prosvjednika. Glasnogovornica udruženja "Against Animal Cruelty Tasmania (AACT)", Suzanne Cass izjavila je da se demonstracije održavaju svake godine, a ove su im se godine pridružili i aktivisti za prava životinja iz sjevernog Walesa i sjeverne Australije. "Ljudi su se vezali za ulaz na brodove i ležali pod kamionima. U Tasmaniji takvo što nikad nije viđeno", kazala je.
11 AKTIVISTA OPTUŽENO ZBOG EKOTERORIZMA
22.01.2006.
Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je u petak optužnicu protiv 11 aktivista za zaštitu okoliša i prava životinja zbog ekoterorizma u pet američkih saveznih država. Optuženi iz Portlanda u Oregonu, koji su djelovali u ime ALF-a i ELF-a, među ostalim su optuženi za podmetanje požara i uništavanje električnog postrojenja. Skupina je, prema navodima optužnice, između 1996. i 2001. izvela napade u Oregonu, Wyomingu, Washingtonu, Kaliforniji i Coloradu, a mete su među ostalim bile postaje službe za zaštitu šuma, tvrtke za preradu mesa, tvrtke drvne industrije i dalekovod. Šteta počinjena napadima dosiže 100 milijuna dolara. Osam osumnjičenih se nalazi u pritvoru, dok se za troje vjeruje da su izvan Sjedinjenih Država.
5 BEAGLOVA OSLOBOĐENO U ŠPANJOLSKOJ
07.01.2005.
Prošlog mjeseca, nekoliko ALF-ovih aktivista ušlo je u prostorije istraživačkog laboratorija na Sveučilištu Granada u Španjolskoj i oslobodilo 5 beaglova. Od njih su četiri ženke i jedan mužjak koji je dobio ime po ALF-ovom aktivistu Peter Youngu koji se trenutno nalazi u zatvoru na odsluženju kazne. Aktivisti su u svom pismu opisali kako je tekao plan oslobađanja. Napad na ovaj centar za ubijanje bio je lagan. Nakon što su pretražili prostor, uočili su da nema nikakvih alarma. Uspjeli su razbiti lokote, a psima su bacili nekoliko tableta kako bi ih smirili. Na vrata su ponovo stavili lokote koje su ponijeli sa sobom kako čuvari ne bi primijetili ništa neobično dok su oni čekali da tablete počnu djelovati. Nakon 30 minuta, otvorili su kućice i spasili samo 5 pasa, iako ih je ondje bilo mnogo više. Nakon toga, uspjeąno su se izvukli i vozilom udaljili u nepoznatom smjeru. U ovom trenutku, svih pet beaglova je sretno udomljeno i nikad se više neće naći kao predmet istraživanja u nekom laboratoriju. Na kraju svog pisma, španjolski aktivisti poručili su: "Borba se nastavlja". (ALF// GAZPACHO COMANDO)
U SPOMEN STRADALIM AKTVISTIMA ZA PRAVA ŽIVOTINJA
30.12.2005.
Sljedeće godine, veljača će biti mjesec velikih okupljanja i demonstracija aktivista iz čitavog svijeta koji na taj način žele odati počast iznimno cijenjenoj aktivistkinji za prava životinja, Jill Phipps (15.01.1964.-01.02.1995.) koja je poginula pod kotačima vozila za transport teladi u Velikoj Britaniji. Usprkos činjenici da je tog nesretnog dana, bilo oko 100 policajaca koji su trebali osigurati red kako bi se nesmetano izvršio prijevoz, 10-tak od 33 prosvjednika uspjelo je probiti policijsku blokadu i zaustaviti teretnjak, bacivši se pred njega s namjerom da se vežu za kamion. Iako je bilo očito da postoje sigurnosni problemi policajci na dužnosti dopustili su da vozač teretnjaka nastavi s vožnjom. To je dovelo do tragičnog incidenta u kojem je nesretno stradala Jill Phipps, poginuvši pod kotačima kamiona. Ubrzo su se proširile priče o tome da je Jill možda čak i namjerno ubijena. Međutim, konačnu odluku donio je sud, potvrdivši da nema dovoljno dokaza protiv vozača kamiona, Stephena Yatesa. Neposredno nakon njezine smrti, ispostavilo se da u čitavoj toj konfuziji koja je pratila događaj, vozač kamiona Stephen Yates nikada nije vidio Jill Phipps niti je znao da ju je pregazio, sve dok policija nije počela udarati po vratima njegove kabine tražeći da zaustavi kamion. Veljača je obilježena kao nesretan mjesec i zbog smrti još jednog britanskog aktivista, poznatog kao sabotera lova, Mike Hilla koji je poginuo u jednoj od akcija 09.02.1991. Valja spomenuti i Tom Worbyja i Barry Hornea koji su posvetili svoj život i smrt za životinje. Postoje trenutci u životu koji daju nadu životinjama kao žrtvama ljudske eksploatacije i dominacije. Upravo priče o ljudima koji su posvetili svoj život borbi za oslobođenje životinja, govore u prilog tome da su promjene moguće. Otkada su počeli širiti poruke suosjećanja prema životinja, sve je veći broj aktivista za prava životinja kao što je raste otpor i borba protiv onih koji uništavaju životinje i prirodu.
VIJESTI ANIMAL LIBERATION FRONTA
26.12.2005.
Aktivisti za prava životinja, naročito u vrijeme blagdana poduzimaju različite akcije kako bi oslobodili i spasili životinje od eksploatacije. Tako je nekoliko ALF-ovih aktivista izvelo akciju protiv krznarske trgovine, Havgards Pals u gradu Malmo u Švedskoj. Prije godinu dana, ta je trgovina ugradila posebne uređaje kako bi zaštitila svoja prozorska stakla od napada. Usprkos tome, akcije protiv trgovine, nastavile su se prolijevanjem crvene boje po izlozima i sličnim akcijama. U svom posljednjem napadu, 20.12.2005. ALF-ovi aktivisti usred bijela dana ušli su u trgovinu dok je bila otvorena. Već u sljedećem trenutku, svi su prozori trgovine bili preliveni tekućinom koja uzrokuje štetu na staklima. Šteta se procjenjuje na 50 000 švedskih kruna. Sličnu akciju poduzeli su ALF-ovi aktivisti u Francuskoj, napadom na dvije trgovine krznom. Aktivisti su rabili izloge, išarali zidove i ljepilom uništili bravu dućana. Za sobom su ostavili poruku: "IF NOT YOU, WHO?...IF NOT NOW, WHEN? ALF France". A na drugom kraju svijeta, na Novom Zelandu anonimna skupina za prava životinja, upala je na poznatu Tegelovu farmu pilića koja uzgaja na stotine tisuća pilića i purica samo u ovom blagdanskom razdoblju. Jedan od aktivista, obukao je kostim Djeda Božićnjaka i odlučio uzeti stvar u svoje ruke. U noći, 16.12.2005. ušao je na Tegelovu farmu u South Aucklandu spasivši 6 pilića koji su bili uzgajani za blagdansku konzumaciju. Aktivisti su na taj način htjeli skrenuti pozornost javnosti na milijune pilića zatočenih na Tegelovim farmama, poručivši im da direktori bez sumnje uživaju u ovim blagdanima zahvaljujući novcu kojeg su ove godine zaradili genocidom nad milijunima životinja.
PLANIRA DALJNE NAPADE NA FARME KRZNA
13.11.2005.
Aktivist za prava životinja, Peter Young (28) koji je oslobodio nekoliko tisuća kuna sa farme za uzgoj radi krzna u Midwesternu zbog čega je godinama bio u bijegu od policije, osuđen je uvjetno na dvije godine zatvora. Presuda je donesena u četvrtak, 10.studenog. Vlasti ga terete da je sudjelovao u više takvih napada kao član radikalne grupe Animal Liberation Front (ALF), zajedno s Justinom Samuelom, aktivistom koji je nakon oslobađanja životinja s farme krzna 1997. pobjegao u Belgiju, gdje je uhvaćen i služi 2-godišnju zatvorsku kaznu. Youngov odvjetnik, Chris Kelly poriče bilo kakvu povezanost sa ALF-om. Young je 7 godina proveo u bijegu od vlasti i policije, sve dok nije uhvaćen u krađi u Starbucks dućanu u San Joseu u Kaliforniji, u ožujku ove godine. Od 1997. Young je uništio nekoliko farmi krzna u tri države, ostavivši za sobom na stotine tisuća dolara štete. Odlukom suda morat će platiti 254.840$ za počinjenu štetu i odraditi 360 sati korisnog rada u zajednici, isključivo pomažući ljudima, a ne drugim bićima, odnosno, životinjama. U svom obraćanju u sudnici, Peter Daniel Young zahvalio je svima koji su mu podrška, a farmerima je poručio kako mu je bilo pravo zadovoljstvo osloboditi životinje s njihovih farmi. Pozvao je sve ljude u sudnici da nastave s istom borbom i napadima na što je moguće više takvih farmi. Njegovi obožavatelji su mu na to zapljeskali sve dok ih sudac Stephen Crocker nije prekinuo, nazvavši ga arogantnim i upozorivši ga da ubuduće više nikada ne počini slični zločin.(AP)
|
ponedjeljak, 17.07.2006.
Vijesti s www.animaliberation.hr
BRITANAC UBIO I ZAPALIO NAJMANJE 10.000 PASA
17.07.2006
Nakon što je britanski Sunday Times prikupio materijal koji dokazuje da je bivši trgovac pasa u svom domu u okrugu Durhamu ubio i zapalio najmanje 10.000 hrtova koji su bili iskorištavani za utrke, britanske vlasti zatražile su detaljnu istragu i najstrože kažnjavanje osumnjičenog. Prema pisanju medija, David Smith proveo je 15 godina u svom domu u selu Seaham skupljajući pseće lešine. Ubijao je i zapaljivao pse u dvorištu svoje kuće, a navodno je bio povezan sa vodećim ljudima trkačke industrije koja je veoma unosna i dobro organizirana. Britanski političari kao i javnost, zahtijevaju najstrožu kaznu i rasvjetljavanje činjenica. "Mora biti stotinu, ako ne i tisući ljudi koji su znali što taj čovjek čini", izjavio je zastupnik Eric Martlew. Također, nema sumnje da u zemlji postoji još nekolicina ljudi koji se bave takvim poslom. Hrtovi se iskorištavaju u utrkama sve dok ne dosegnu starost od 3 do 5 godina, a nakon toga se udomljavaju te u takvim uvjetima mogu doživjeti i 14 godina. Parlamentarna skupina za zaštitu dobrobiti životinja održala je sastanak po tom pitanju. Prema postojećem zakonu, Smith nije imao dozvolu za ubijanje pasa. Smith je izjavio za Daily Mirror da se više ne bavi tim poslom i da je sav novac darovao u dobrotvorne svrhe. Ministar za zaštitu dobrobiti životinja, Ben Bradshaw izjavio je da šokiran optužbama. "Zvuči stravično i tražimo da se ispita čitav slučaj i prikupe dokazi". Alistair McLean na čelu Nacional Greyhound Racing Cluba, koji predstavlja krovnu instituciju ovog sporta, obećava najstrožu kaznu i dodaje: "Kategorički tvrdim da nismo umiješani u takvo što".
|
petak, 14.07.2006.
Novosti sa www.animalliberation.hr
PETER SINGER: "DANAŠNJA PROIZVODNJA MESA JE NEHUMANA I NEPRODUKTIVNA"
14.07.2006
"Predviđa se udvostručenje svjetske potrošnje mesa do 2020. godine. Do tad, u Europi i Sjevernoj Americi polako raste svijest o etičnosti načina proizvodnje mesa i jaja. Konzumacija telećeg mesa polagano opada, otkad su ljudi shvatili da je tzv. "bijelo meso", zapravo prirodno crvene boje, i to od telića koji se odvajaju od svojih majki odmah po rođenju, koji boluju od anemije i drže se zatočenima u stajama koje su toliko uske da se ne mogu niti okrenuti", piše Peter Singer, profesor bioetike na Princeton University i autor knjige "Oslobođenje životinja", za časopis The Guardian. Kravlje ludilo u Europi šokiralo je mnogo ljudi, ne samo zato što je promijenilo njihovo uvjerenje o sigurnosti i zdravstvenoj kakvoći hrane, već zato što su naučili da je ta bolest rezultat hranjenja krava mješavinom ovčjeg mozga i živčanog tkiva. Ljudi koji su još do jučer bili uvjereni da se krave hrane travom, otkrili su da goveda mogu biti hranjena svačim - od ribljeg brašna, pilećih ostataka i klaoničkog otpada. Briga o postupaju prema farmskim životinjama dosad je bila ograničena na mali postotak ljudi koji su vegetarijanci ili čak vegani. Oni ne koriste i ne konzumiraju bilo koje proizvode životinjskog porijekla. Unatoč etičnosti izbora vegetarijanstva kao najprihvatljivije prehrane, ono još uvijek nije opće prihvaćeno mišljenje šire javnosti. I dalje je uvriježeno stajalište da je opravdano jesti meso sve dok životinje imaju "pristojne" uvjete za život prije nego budu ubijene. "Problem je, ono što smo Jim Mason i ja opisali u našoj zajedničkoj knjizi" ("The Way We Eat: Why Our Food Choices Matter") naglašava Singer, "to što industrijska agrokultura ne osigurava životinjama niti minimum za pristojan život." Deseci milijardi kokoši koje danas proizvodimo nikada ne ugleda svjetlo dana. Šopaju se hranom i lijekovima dok ne dosegnu valjanu težinu što je brže moguće, zatvorene su u redovima kaveza koji drže više od 20.000 ptica. Razina amonijaka u zraku uzrokuje otečenost i bolesti očiju i stopala. One će biti zaklane već nakon 45 dana starosti, a njihove slabe kosti jedva da mogu podnijeti težinu njihova tijela. Neke od njih kolabiraju i nisu u stanju doći do hrane i vode, nakon čega ubrzo umiru. Međutim, njihova nesretna sudbina potpuno je nebitna logici tržišnog profita. Stravičnim i katastrofalnim uvjetima intenzivne proizvodnje izložene su gotovo sve životinje i to ne samo one za hranu. Branitelji ovakvih načina proizvodnje tvrde da su oni nužni kako bi se osigurala visoka potražnja za hranom, uslijed povećanog broja ljudske populacije. Potpuno suprotno, kada uzgajamo životinje na farmama, moramo povećati i uzgoj kulture kojima ćemo ih prehraniti. Životinjski organizam sagorijeva većinu te energije samim disanjem i održavanjem topline svoga tijela, tako da ljudima ostaje tek maleni segment vrijednosti hrane kojom ih hranimo. Tragično je da države poput Kine i Indije, koje postižu prosperitet, koriste iste metode kojima se služe Zapadnjaci i trpaju životinje u industrijske farme. "Ako se to nastavi, rezultat svega bit će još veća patnja životinja nego što sad postoji na Zapadu, kao i veća šteta za okoliš i veći broj srčanih oboljenja i karcinoma. Kao potrošači, ljudi imaju moć i moralnu obvezu ne podržati metode farmskog uzgoja koje su okrutne za životinje, a štetne za ljude", zaključuje Singer.
ALF ODBIO RAZGOVOR S FBI
Američka novinska agencija, UPI prenijela je vijest da je ALF, radikalna skupina za prava životinja kojoj se pripisuju brojni napadi na farmaceutske i istraživačke laboratorije, dobila poziv FBI-a na razgovor u njihovom centru u Quanticu, što je jedan od aktivista i voditelja sjevernoameričkog "Animal Liberation Press Office", Jerry Vlask jasno odbio pod obrazloženjem da ne želi pomagati represivnim državnim službama. Sve do zaključenja članka, FBI se nije javljao na pozive agencije UPI kako bi potvrdio točnost informacija. No, sigurno je da ovim potezom agencija nastavlja sa svojim aktivnostima i pritiscima protiv 'animal-rights' skupina. Jerry Vlask kojeg je prije gotovo dva tjedna FBI-a pozvao na razgovor, potvrdio je novinarima da je riječ o Animal Liberation Frontu. Vlask se nije odazvao pozivu, već je u svom odgovoru agentima, 4. srpnja napisao da nema namjeru pomagati toj agenciji, odavanjem informacija koje bi mogle biti iskorištene protiv aktivista. "Sve dok ne dođe dan, kad će ne-ljudskim bićima biti osigurano pravo na slobodu od ljudske dominacije, podupirat ću sve one koji riskiraju svoju slobodu za životinje i nastaviti educirati medije zašto neki aktivisti odlučuju djelovati 'underground' kako bi oslobodili životinje i zaustavili stravične zločine koji se svakodnevno događaju -- sa vašim blagoslovom -- protiv ne-ljudskih bića", stoji u njegovom odgovoru. U pismu je Vlasku ponuđeno 600 dolara za odavanje imena aktivista koji se smatraju ALF-ovim vođama. Vlask je izjavio, da je mišljenja kako se FBI-a odlučio za ovakav potez samo zato što su frustrirani činjenicom da njihovi napori nisu urodili plodom i da nisu u stanju otkriti ljude koji su spremni pomoći životinjama, makar to značilo da će prekršiti zakon. "Agencija zasigurno ima mnogo problema, jer aktivisti za prava životinja koriste drukčije taktike nego obični kriminalci", rekao je Vlask. "Oni pokušavaju ući unutra kako bi lakše ulovili te ljude. No problem je u tome", dodaje, "što svaka od tih grupa djeluje zasebno i ne komunicira međusobno".
|
utorak, 11.07.2006.
Oslobođenje životinja
U JEZERU PLUTALO 80 UGINULIH PILIĆA
11.07.2006
U akumulacijskom jezeru hidroelektrane Dubrava kod Preloga otkrivene su mrtva tijela pilića koje je neodgovorni vlasnik bacio u vodu. Županijski veterinarski inspektor potvrdio je da je pronađeno 80 uginulih pilića u dobi od sedam do deset dana! Inspektor je najoštrije osudio ovaj nemili događaj, a policija još uvijek traga za počiniteljem ovog nedjela. Otkriti krivca svakako im neće biti lako jer je Međimurska županija vodeća u Hrvatskoj po uzgoju peradi, s mnogo manjih i većih farmi.
|
ponedjeljak, 10.07.2006.
Novosti www.animalliberation.hr
NAKON MJESEC DANA SLOBODE ODBJEGLA VIDRA VRAĆENA U ZOO-VRT
10.07.2006
Nakon mjesec dana slobode, koje je provela plivajući lukom Aucklanda, vidra Jin vraćena u zoološki vrt u kojem je i rođena. Kratkodlaka azijska vidra pobjegla je iz aucklandskog zoološkog vrta sredinom lipnja, a iz zoološkog vrta kažu kako se Jin uhvatila u zamku postavljenu na otoku Motutapu, nakon što ju je u blizini spazio jedan jahtaš. Kada je pobjegla iz zoološkog vrta, Jin je preplivala 10 kilometara kroz gradsku luku, a viđana je i kako obilazi područje od još oko 15 kilometara do otoka Rangitoto. Jin je u dobroj kondiciji te čini se da je uspjela prehraniti se, iako nije imala nikakvog prethodnog iskustva u življenju na slobodi. (H)
STOP OKRUTNOJ ZABAVI!
10.07.2006
Tragična smrt dvaju konja na utrci kola u Calgaryju, natjerala je aktiviste za prava životinja da zatraže zabranu održavanja ovog popularnog događaja. "Jednostavno, recite NE ovoj navodnoj zabavi u kojima je životinjama konstantno ugrožen život", poručila je Fiona Shedden iz "Calgary Animal Rights Coalition" (CARC). Nesreća se dogodila tijekom utrke, kad je jedan od natjecateljskih konja pao na tlo nakon srčanog udara, a za njim i konj koji se nalazio do njega, koji je prilikom pada slomio nogu. Veterinari koji su odmah dotrčali na mjesto nesreće, bili su prisiljeni eutanazirati ozlijeđene životinje. Ovo nije prvi tragičan slučaj da je konj tijekom utrke kolabirao i umro jer su srčani udari česta pojava za konje koji se natječu u utrkama. Isto tako, ovu manifestaciju prate mnoge nesreće u kojima su stradavale životinje. Prošle godine, devetero konja je poginulo nakon pada s mosta u rijeku Bow. Navodno je netko zastrašio konje koji su se uspaničili i skočili s mosta. Međutim, istraga to još nije potvrdila. Prije četiri godine, sedmero životinja poginulo je u rodeu. Od toga je šest konja podleglo ozljedama tijekom utrke, a jedan telić umro je nakon loma noge u hvatanju i vezivanju užadi.
POMOR RIBE U SAVI
10.07.2006
Visoke temperature ne muče samo ljude, nego i životinje - u rijeci Savi u mjestu Oborova, nedaleko od Zagreba, uočena je veća količina uginule ribe koja beživotno opluta nizvodno. Do pomora došlo na području grada Zagreba zbog visoke temperature vode, niskog vodostaja i podizanja mulja kod ispusnih kanala, što je prouzročilo smanjenje postotka kisika u vodi. Kako je poznato da su uzrok pomora ribe ekstremni meteorološki i hidrološki uvjeti te ispusti zagrebačke kanalizacije koji u tim uvjetima pogoršavaju stanje, poruka je tvrtkama i građanima da krajnje racionalno koriste vodu i strogo nadziru ispuštanje onečišćene vode. (Glas Istre)
U MEDITERANU ĆE NESTATI TUNE ZBOG NEKONTROLIRANOG IZLOVA
10.07.2006
Nakon najnovijeg istraživanja, prema čijim se alarmantnim rezultatima broj tuna na Mediteranu proteklih nekoliko godina smanjio čak 80 posto te im prijeti izumiranje, nezavisna organizacija za zaštitu World Wildlife Fund traži od Europske Unije hitan moratorij na izlov tune u Mediteranu. Moratorij, koji bi se odnosio i na Jadran, trebao bi ostati na snazi do međunarodne konferencije o izlovu tuna koja će se održati u Dubrovniku u studenome ove godine. Unatoč alarmantnim upozorenjima WWF-a, pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo Ivan Katavić tvrdi da nije potrebno uvođenje moratorija, ali da uvažavajući znanstvene preporuke treba razgovarati o eventualnim novim kvotama za izlov tuna u Mediteranu. Naime, prema izvještaju WWF-a koji je objavljen u lipnju, ističe se da je čak 50 posto premašena granica izlova tune od 32.000 tona godišnje u Mediteranu, koja brani preživljavanje te riblje vrste. "Kvote od 32.000 tona godišnje uvedene su prije četiri godine. Budući da su neka nezavisna istraživanja pokazala da je granica održivosti tuna ispod te kvote, a znanstvena zajednica predlaže kvotu od 25.000 tona godišnje, očekujemo da će konferencija u Dubrovniku biti burna. Međutim, ne očekujem da će se uvesti moratorij samo na temelju lobiranja WWF-a", izjavio je Katavić i dodao kako je, uz same kvote, veći problem ilegalni izlov. Prema njegovim riječima, tunama u Jadranu ne prijeti izumiranje, ali treba donijeti mjere zaštite za mrijestilišta i rastilišta tune u Mediteranu. U istraživanju WWF-a kao neprijatelji tuna, posebno najtraženije plave tune, ističe se sve veći broj uzgajališta za koja se nerijetko love najmanje tune koje se zatim tove za izvoz. Protiv uzgajališta tuna u Hrvatskoj proteklih se godina uglavnom bunilo lokalno stanovništvo, ali upravo je tuna jedan od najjačih hrvatskih izvoznih proizvoda. Prema podacima Organizacije za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda, posljednjih nekoliko godina nevjerojatnih se 12 puta povećao izvoz tune iz hrvatskih uzgajališta - s 380 tona 1998. na 4679 tona 2003. godine. Najveće tržište mediteranske tune već je godinama Azija, a najveći dio izvoza odlazi u Japan i Ameriku. (JL)
|
nedjelja, 09.07.2006.
Svijet u kojem živimo!
Svijet u kojem živimo!
Željko Skender, udruga Oslobođenje životinja
www.animalliberation.hr
Kad ne bih bolje poznavao situaciju, lako bih se mogao zavarati. Mediji su puni napisa o kampanjama udruga za zaštitu prava životinja, a na ulicama gledamo plakate s kojih nam se smiješe razne zvijezde, pozivajući ljude na udomljavanje životinja i njihovu zaštitu. Sve to izgleda kao da živimo u nekoj bajci, kao da se radi o idiličnom suživotu ljudi i životinja. Ipak, iza te zavjese postoji svijet koji izgleda sasvim drugačije. Neki tmuran svijet u kojem ljudi napuštaju, zlostavljaju i ubijaju životinje. U takvom svijetu, velika većina tih zvijezda s plakata, jede životinje i time potpomaže prehrambenu industriju koja ubija milijarde životinja, diljem svijeta.
Svaka javna osoba koji poziva na zaštitu životinja zaslužuje određenu pohvalu, ali na udrugama za prava životinja ostaje da rade u skladu s onime što propagiraju i da ne rade kompromise od kojih životinje realno nemaju nikakve koristi. Često imamo prilike vidjeti aktiviste za prava životinja koji skreću pozornost na kampanje u kojima izvode neke duhovite stvari, kao što su skidanje do gola ili simuliranje vođenja ljubavi. No, time onaj glavni cilj, a to su prava životinja, pada na dno, a do izražaja dolazi zabava u kojoj se samo ljudi dobro zabavljaju. Sigurno je da jedan tako ozbiljan cilj, kao što su prava životinja ne smije imati neozbiljan pristup. Borba za prava životinja mora se shvatiti ozbiljno, a to se može postići jedino ozbiljnim kampanjama i beskompromisnim stavom.
Neke od udruga za prava životinja takvim kampanjama, čiji su nosioci poznate osobe koje nisu vegetarijanci niti ih u pravilu zanimaju prava životinja, misle se da će se približiti javnosti ili steći veći ugled kao udruga. Možda će sve to i ostvariti. Medijima je sigurno zanimljivije popratiti one kampanje u kojima sudjeluju javne osobe, ali ostaje pitanje principa oko takvih kampanji koje otvara mogućnost da netko zapita: "Jesu li važnije životinje ili udruga? Tako je ovdje zbog koga – aktivisti zbog životinja ili one zbog njih?" Normalno, svaka udruga ima pravo sama prosuditi na koji će način djelovati i koje će kampanje provoditi. Međutim, bojim se da ćemo još dugo gledati životinje koje nemaju ni osnovna prava, dok će se zaštitari životinja zajedno s poznatim osobama na naslovnicama ponositi svojim kampanjama punim kompromisa.
Nedavno smo imali prilike vidjeti gostovanje uglednog svjetskog glazbenika Morrisseya, nekadašnjeg vođe kultne skupine "The Smiths", koji je danas solo glazbenik i veliki aktivist za prava životinja. Autor poznate pjesme "Meat Is Murder", koja je za mnoge aktiviste himna, zalaže se za prava životinja i ne jede ih od svoje jedanaeste godine. Iako njegov dolazak u Hrvatsku nema veze niti s jednom udrugom za prava životinja, ipak je bilo mnogo govora o pravima životinja tijekom njegova gostovanja. Udruge su tu priliku iskoristile za promociju prava životinja i svoga djelovanja.
Gledajući Morrisseya dođe mi da se zamislim, kako je napokon vrijeme da se i u Hrvatskoj pojavi neka zvijezda koja je aktivist za prava životinja, koja ne jede životinje, protivi se nošenju krzna i kože te pokusima na životinjama. Pa da takva osoba, s punim kredibilitetom bude nositelj neke kampanje koju provode udruge za prava životinja. Do tada, sadašnjost je sasvim drugačija, a ovo je samo svijet o kojem ja maštam!
|
utorak, 04.07.2006.
Stop Pet shopovima
Protiv prodaje i iskorištavanja životinja!
Udruga Oslobođenje životinja uputila je pismo pet-shopovima s molbom da u svojim trgovinama prestanu s prodajom životinja.
U pismu naglašavamo da se prodajom životinja narušava njihova sigurnost jer im se na taj način ne mogu osigurati uvjeti u kojima bi te životinje trebale obitavati. Često smo svjedoci da ljudi kupuju životinje te pritom ne znaju ništa o njihovim potrebama i na kraju te životinje završe u smeću, kanalizacijama, parkovima i sličnim mjestima u kojima praktički ne mogu preživjeti.
Tako je primjerice moderno kupovati kalifornijske kornjače koje poslije narastu većima nego što ljudi očekuju pa ih bacaju u bare ili jezera te pritom ugrožavaju druge životinje koje stoljećima tamo obitavaju kao što je primjer slučaj sa barskom kornjačom u Maksimirskom jezeru, koja je sada ugrožena zbog bacanja spomenutih kalifornijskih kornjača.
Najgore je što postojeći Zakon o dobrobiti životinja dozvoljava prodaju životinja u trgovinama bilo kome što dovodi do toga da životinje završe u svačijim rukama te pritom stradavaju. Po novom prijedlogu Zakona o zaštiti životinja koji bi trebao stupiti na snagu 1.siječnja 2007. g. životinje se ne bi smjele prodavati osobama mlađim od 18 g., dok se u trgovinama i pet-shopovima ne bi smjele prodavati mačke i psi. Takav prijedlog je zasigurno nešto bolji od postojećeg Zakona, ali ne odnosi se na većinu životinja i samo postupanje s njima.
Stoga kao udruga za prava životinja apeliramo na sve trgovine i pet-shopove da ne prodaju životinje, posebice egzotične koje su ionako ugrožene i žrtve velikog krijumčarskog lanca koji se odvija širom svijeta, a kojeg nije pošteđena niti Hrvatska. Ako se već i prodaju te životinje, nikako se to ne bi smjelo odvijati bez ikakve kontrole kupca i brošure koja bi ljudima pojednostavljeno objasnila potrebe tih životinja te bi se i na taj način dao doprinos zaštiti životinja.
Svakako smatramo da je najbolja zaštita životinja zabrana njihova uzgoja za prodaju, ali smo svjesni da sve diktira tržište profita koje iskorištava životinje zbog zarade. Oni koji sebe nazivaju ljubiteljima životinja ne bi trebali postupati sa životinjama kao sa stvarima te ih na taj način ugrožavati.
Također, najavljujemo da će aktivisti udruge obilaziti trgovine i pet-shopove širom Hrvatske (u Zagrebu, Rijeci, Osijeku...) i pratiti postupanje prema životinjama koje se prodaju. Kao udruga za prava životinja educirat ćemo građane o zaštiti životinja te ih pozvati da dobro promisle prije nego kupe životinju.
Željko Skender
predsjednik udruge Oslobođenje životinja
www.animalliberation.hr
|
ponedjeljak, 03.07.2006.
Ono si što jedeš!
ONO SI ŠTO JEDEŠ
02.07.2006
O strašnim posljedicama fast food industrije mnogo se pisalo, a snimljen je i prikazan velik broj filmova koji su prikazali tamnu stranu proizvodnje i prodaje brze hrane od životinjskog mesa. McDonald's je samo jedna karika u tom lancu koji je poput Burger Kinga i KFC-a, stvorio sustav sa zasebnom kulturom i prehranom u službi agrobiznisa koji uništava prirodu, životinje, kulturu kao i ostala agrokulturalna postignuća i raznovrsnost, nastojeći na taj način homogenizirati cjelokupno društvo. Svaki hamburger iz McDonald'sova menija sadrži antibiotike i stereoide, a osim štetnih posljedica na zdravlje ljudi, još je strašnije što u pozadini svega stoji genocid nad milijunima životinja. Naime, McDonald's je uvjerljivo najveći proizvođač goveđeg mesa u svijetu, a zapošljava oko 500.000 farmera. Da ne govorimo o izrabljivanju radnika i djece koji rade ua mizerne plaće, prekovremeno bez ikakve zaštite na radu i katastrofalnim posljedicama za okoliš. Svakako treba napasti i osuditi McDonald's i ostale velike korporacije koje čine izravne štete okolišu, životinjama i ljudskom zdravlju. Ipak, najveća odgovornost leži baš na konzumentima jer ljudi imaju utjecaj i jedino promjenom svojih navika i preuzimanjem vlastite odgovornosti za ono što čine i podržavaju, mogu utjecati u rješavanju ovog velikog problema koji uništava naš planet.
POMOR RIBA NA IZVORU RIJEKE VRLJIKE
02.07.2006
Je li uzrok pomora ribe u jednom od izvora rijeke Vrljike bacanje dinamita radi ulova ili zagađenje vode još se uvijek ne zna. Iako su suzdržani u razgovoru, stanovnici koji se rado kupaju na vrljičkim jezerima u Imotskoj krajini, upravo u ovoj vodi znaju oprati posuđe koja sadrže različita sredstva za zaštitu poljoprivrednih kultura pa je najvjerojatnije uzrok pomora nesretnih riba upravo nesavjesno ljudsko ponašanje. Mnoštvo uginule ribe upozorenje je svim stanovnicima da je takvo postupanje sa vodenim životom neprihvatljivo i kažnjivo kao što na ljudima leži najveća odgovornost za čuvanje i zaštitu života tekućice koja napaja cijeli ovaj prostor.
GLODAVCI NISU ŠTETOČINE
02.07.2006
Suprotno uvriježenom mišljenju, štakori i miševi imaju razvijen osjećaj empatije prema ljudima s kojima su bliski i u svakodnevnom kontaktu. Osim toga, ovo su veoma inteligentna bića koja imaju sposobnost brzog učenja i pamćenja. Brojne studije potvrdile su da štakori kao i miševi pokazuju suosjećanje prema drugim životinjama i ljudima koji trpe bol. Izrazito su društvena bića koja iskazuju zahvalnost, vjernost i ljubav prema ljudima poput pasa te se vole maziti i veoma su čista bića. Također, sposobni su razmišljati i shvaćati kao i ostale životinje. Ljudi se prema njima uglavnom odnose u skladu sa svojim duboko ukorijenjenim specističkim uvjerenjima, a u prilog toj diskriminaciji ide i sam zakon koji sitne glodavce tretira isključivo kao štetočine ili pak kao dio laboratorijske opreme. No, vrijeme je da se ljudi oslobode takvih predrasuda i prihvate ih kao izrazito pitoma, umiljata i društvena bića, što doista i jesu.
|
subota, 01.07.2006.
www.animalliberation.hr
UTRKA GOLIH AKTIVISTA U ŠPANJOLSKOJ
01.07.2006
Petu godinu za redom u Španjolskoj će se zbog održavanja tradicionalnog festivala San Fermin, koji započinje poznatom Utrkom bikova u Pamploni, dva dana prije održati PETA-ina, sad već tradicionalna Utrka golih aktivista. Od 2002. g. aktivisti iz čitavog svijeta, okupljaju se na dvodnevnom događaju prije samog početka Festivala, zamjenjujući svoju odjeću za plastične rogove i crvene plašteve, kako bi trčali ulicama Pamplone slijedeći istu rutu kojom će dva dana kasnije, točnije 7.srpnja, biti prisiljeni trčati bikovi. Ove godine, gradske vlasti neće dozvoliti aktivistima da trče potpuno goli, već će to moći samo odjeveni u rublje. Očito, španjolske vlasti slijede politiku vlada iz drugih zemlja koje u ime osiguranja javnog reda i mira, pokušavaju ograničiti aktivnosti aktivista. Španjolska proslava San Fermina, tradicionalno uključuje i glazbu, bogate gozbe i borbe bikova, koji prestrašeni bivaju gonjeni gradskim ulicama kako bi stigli do arene u kojoj će umrijeti u tradicionalnoj borbi, nasilnom krvavom i barbarskom smrću. Utrka i borbe bikova opravdavaju se tradicijom i kulturom, ali tradicija ne mora uvijek biti nužno dobra i u tom slučaju treba joj se stati na kraj. Preko 40.000 bikova svake godine smrtno strada u borbama, a mnogi Španjolci htjeli bi da se zabrani takva okrutna tradicija. Bikovima se u hranu dodaju različiti lijekovi prije ulaska u ring koji mogu prikriti već ranije ozlijede. Stružu im se rogovi, a oči premazuju petrolejskom otopinom koja ima zamagljuje i slabi vid. Prije nego metador uopće uđe u arenu, pikador biku probada i reže vratne mišiće.
UBOJICAMA MEDE BRUNE PRIJETI SE SMRĆU
01.07.2006
Za lovce koji su u bavarskim Alpama u ponedjeljak odstrijelili medvjeda Brunu traži se ista sudbina. "Odstrel medvjeda nije konačno rješenje", poručuju zaštitari životinja. "Prijetnje uzimamo vrlo ozbiljno", izjavio je jedan glasnogovornik Pokrajinska udruga lovaca Bavarske koji je htio ostati anoniman. On je potvrdio da je par sati nakon što je objavljena vijest da su lovci ove udruge u ranim jutarnjim satima u blizini njemačko-austrijske grance odstrijelili Brunu, stiglo nekoliko stotina prijetećih e-mailova u kojima se lovačka skupina naziva 'ubojicama', a njihova udruga "udruga za uništenja okoliša". U nekoliko e-mailova autori traže "istu sudbinu za lovce koji su ubili Brunu". Njemačka udruga za zaštitu životinja (DTB) istodobno priprema tužbu protiv bavarskih vlasti koje su u subotu, nakon višetjednih bezuspješnih pokušaja da se Bruno uhvati živ, dale dozvolu za njegov odstrel. "Sramotno je da je jedina reakcija vlasti na prvog medvjeda koji se pojavio u bavarskim šumama nakon 170 godina odstrel", izjavio je predsjednik DTB-a Wolfgang Apel. On je izjavio da odstrel krši 'veći broj' međunarodnih povelja o zaštiti ugroženih vrsta te njemački zakon o zaštiti životinja te da stoga DTB priprema tužbu. "Odstrel medvjeda svakako nije bio konačno rješenje", zaključio je Apel. Tisuće građana izrazilo je putem e-maila u ponedjeljak ogorčenje i žalost zbog odstrela Brune, koji je posljednjih tjedana uživao veliku medijsku popularnost. Bavarski državni tajnik za zaštitu okoliša Otmar Bernhard opravdao je, međutim, odstrel Brune. "Životinja je potpuno izgubila prirodni strah od ljudi i samo je bilo pitanje vremena kada će doći do tragedije", zaključio je Bernhard. Mladi medvjed, kojeg su mediji prozvali Bruno, prije nekoliko tjedana je, vjerojatno iz Južnog Tirola, preko Austrije dolutao u bavarske Alpe, gdje je ubio nekoliko ovaca i kokoši. Nakon višetjednih pokušaja da se Bruno uhvati živ, u čemu je osim finskih pasa specijaliziranih za lov na medvjede sudjelovala i jedna medvjedica koja je trebala privući mladog medvjeda, bavarske vlasti su u subotu dale dozvolu za njegov odstrel. (Hina/NetPortal)
PRIJAVA ZBOG BACANJA PSA U BUNAR
01.07.2006
Nakon što su početkom lipnja zaprimili telefonski poziv da je Zora Radoš iz Teodorovca bacila u bunar živog psa, osječka udruga Život podnijela je prijavu Policijskoj upravi Našice. Psa je iz bunara spasio susjed Goran Lozić iz Teodorvaca, dok Zora Radoš nije demantirala počinjeno već je postavila pitanje što je u tome loše. Udruga je zaprimila dopis iz Policijske uprave da je podnesena kaznena prijava protiv Zore Radoš na temelju čl. 260, st. 1, Kaznenog zakona RH. Nesretna je životinja još kod nje.
|
|
|
| < |
prosinac, 2006 |
|
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
1 |
2 |
3 |
| 4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
| 11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
| 18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
| 25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
Ovaj blog posvečen je pravima životinja te promoviranju vegetarijanizma kao etički, ekološki i zdravstvenog stila života. Vrijeme je da čovjek shvati da i životinje imaju pravo na život.
Udruga Oslobođenje životinja-Animal liberation
www.animalliberation.hr
PROTIV VIVISEKCIJE
Što Vi možete učiniti?
Ne kupujte proizvode testirane na životinjama.
Ne sudjelujte u eksperimentima koji se provode u obrazovnim ustanovama.
Skupljajte i širite informacije.
Pomognite onima koji se bore protiv vivisekcije ili još bolje, postanite aktivist.
Budite svjesni da se sva testiranja koja se provode, plaćaju novcem poreznih obveznika.
|
|